Nezaposlenost u svibnju na najnižim razinama u više od 19 godina

osobe
Foto: Narod.hr

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj u svibnju je skliznula na nove najniže razine otkako je Eurostat prije 19 i pol godina počeo objavljivati mjesečne podatke, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na razini EU-a sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u svibnju je iznosila 6,3 posto, što je njezina nova najniža razina otkako je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečna izvješća u siječnju 2000.

U travnju je iznosila 6,4 posto, a u svibnju prošle godine 6,9 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

I u eurozoni je stopa nezaposlenosti kliznula za 0,1 postotni bod u odnosu na travanj, na 7,5 posto, što je njezina najniža razina od srpnja 2008. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svibnju prošle godine iznosila je 8,3 posto.

Ukupno je u 28-članoj Uniji na kraju svibnja bez posla bilo 15,653 milijuna građana, od čega 12,348 milijuna u eurozoni.

Njihov je broj u odnosu na travanj smanjen za 71 tisuću u EU-u, odnosno za 103 tisuće u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji svibanj manji je za 1,277 milijuna u EU-u, te za 1,133 milijuna u eurozoni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najniža je stopa nezaposlenosti u svibnju zabilježena u Češkoj, od 2,2 posto. Slijede Njemačka i Nizozemska s 3,1 odnosno 3,3 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u svibnju iznosila sedam posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju. To je njezina nova najniža razina otkada je Eurostat početkom 2000. godine počeo objavljivati podatke za Hrvatsku.

Ujedno je za pola postotnog boda niža u odnosu na prosječnu stopu u eurozoni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bez posla je u Hrvatskoj u svibnju prema podacima Eurostata bilo 126 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u travnju, odnosno 28 tisuća manje nego u prošlogodišnjem svibnju.

Najvišu je stopu nezaposlenosti među zemljama EU-a bilježila Grčka, od 18,1 posto u ožujku. Slijede Španjolska s 13,6 posto i Italija s 9,9 posto.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, stopa nezaposlenosti pala je u 23 zemlje EU-a, stagnirala je u Austriji, a povećana je u Danskoj, Luksemburgu, Poljskoj i Švedskoj.

Najveći je pad stope nezaposlenosti zabilježen u Grčkoj, za 2,1 postotni bod. Slijede Španjolska i Cipar s padom stope nezaposlenosti za po 1,8 postotnih bodova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stagnacija stope nezaposlenosti mladih u EU

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti na razini EU-a u svibnju je iznosila 14,3 posto, kao i u mjesecu ranije, prema revidiranim podacima Eurostata.

U eurozoni je pak smanjena za 0,2 postotna boda u odnosu na revidiranu vrijednost za travanj i iznosila je 15,7 posto.

Bez posla je u svibnju u EU-u bilo ukupno 3,217 milijuna mladih, od čega 2,295 milijuna u eurozoni.

Time je broj nezaposlenih u toj dobnoj skupini u EU-u na godišnjoj razini smanjen za 176 tisuća, te za 133 tisuće u eurozoni.

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najnižu je stopu nezaposlenosti među mladima u svibnju zabilježila Njemačka, od 5,1 posto. Slijedi Nizozemska sa 6,3 posto.

Najviša je stopa nezaposlenosti mladih zabilježena u Grčkoj, od 40,4 posto u ožujku. Slijede Španjolska s 31,7 i Italija s 30,5 posto.

Hrvatska ne objavljuje mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. U prvom je tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosila 20,6 posto, uz 32 tisuće nezaposlenih mladih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.