Francuski Senat je jasan: Notre-Dame se mora restaurirati upravo onakva kakva je bila prije požara. Time je završena duga rasprava između zagovornika toga da se katedrala vrati u prvotno stanje i onih koji su zahtijevali njeno “osuvremenjivanje”, rekonstrukciju u duhu našeg vremena.
Tako je propao prijedlog švedskih arhitekata da se na krovu Notre-Dame sagradi javni bazen, i onaj bečkih da se gore sagradi “Quasimodov penthhouse”. Ozbiljno. Drugi kreativni prijedlozi obuhvaćali su vrt na krovu (ekološki prijedlog) i ‘beskrajni zvonik’ svjetlosti.
No od svega toga ništa: francuski Senat odobrio je zakon o obnovi Notre-Dame kojeg je predložila Macronova vlada – ali je dodao klauzulu da se mora vratiti u stanje prije požara, uzvrativši tako udarac Vladi koja je sazvala međunarodni natječaj kako bi arhitekti mogli dati svoje prijedloge za obnovu.
Obnova katedrale – koja je teško oštećena nakon što je požar uništio dio krov i toranj 15. travnja ove godine – postala je u međuvremenu bojno polje između tradicionalista koji su tražili restauraciju katedrale točno onakve kakva je bila i onih koji koji su željeli modernizirati katedralu, dodati razne dugine boje i multikulturalizam.
Doduše, nisu svi prijedlozi bili takvi – neki arhitekti, poput Jean-Michela Wilmottea, francuskog arhitekta koji je nedavno sagradio rusku pravoslavnu katedralu u Parizu, tvrde kako bi obnova tornjića dodanog katedrali nakon požara u 19. stoljeću bili “groteskni”, odnosno kako bi je trebalo vratiti u stanje u kakvom je bila kad je sagrađena, a ne vraćati ono što je kasnije dograđivano u promašenim obnovama.
Senat je sada odobrio zakon o obnovi kojeg je već prethodno po hitnom postupku odobrio francuski parlament kako bi se omogućilo da se rad na katedrali dovrši prije početka Olimpijade u Parizu 2024. – ali zahtijeva da obnova bude vjerna “posljednjem poznatom vizualnom stanju” čime je natječaj koji je raspisala vlada postao bespredmetan.
Obnova katedrale je u međuvremenu postala pravo političko bojno polje u Francuskoj. Predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na “inventivnu rekonstrukciju”, što god to značilo, dok je pariška gradonačelnica Anne Hidalgo, socijalistica, založila za vjernu obnovu i rekla kako je konzervativna kad se radi o toj temi.
Senat je također uklonio iz prijedloga zakona kontroverznu klauzulu koja bi vladi dala mogućnost da kod obnove Notre Dame suspendira propise o planiranju, zaštiti okoliša i zaštiti baštine te o javnim natječajima. Mnogi članovi Senata, kojima dominira desna oporba, bili su posebno kritični prema obećanju predsjednika Macrona da će završiti rekonstrukciju u roku od pet godina.
Zakon bi, kako je prvotno predložen, omogućio vladi da organizira “administrativnu službu za zaštitu okoliša” (EPA) za nadzor projekta obnove. EPA bi bila stavljena pod nadležnost Ministarstva kulture, kojem je trenutno na čelu Franck Riester.
Još jedna izmjena prijedloga zakona se odnosi na to otkad bi vrijedile porezne olakšice za one koji su donirali novac za obnovu katedrale. Prema prijedlogu zakona kojeg je usvojila Nacionalna skupština na donacije dane od 16. travnja do 31. prosinca moglo bi se odbiti 75 posto poreza, do iznosa od 1.000 eura. Senat je pomaknuo početak ovog razdoblja za jedan dan, na 15. travnja, tako da oni koji su prvi donirali ne bi bili penalizirani. Inače, brojne bogate obitelji koje su donirale stotine milijuna eura za obnovu katedrale – poput jednog od najbogatijih ljudi u Francuskoj, François-Henri Pinaulta i njegove obitelji, koji su donirali 100 milijuna eura, ili obitelj Bernarda Arnaulta koja je donirala 200 milijuna eura, našli su se pod optužbama medija da će imati pravo na veliki odbitak poreza. Oni su odmah objavili da neće tražiti porezne olakšice za donirani novac, a Vlada je odlučila da će samo donacije do 1.000 eura biti podložne izuzeću od poreza, i to ne u cijelosti.
Zbog tih promjena, Senat i skupština će sada morati postići sporazum o verziji zakona koji će postati zakon, no sasvim je sigurno da Senat neće pristati na zakon u izvornom obliku.
