Povjerenica Europske unije za unutarnje poslova Ylva Johansson zvoni na uzbunu zbog terorizma, tvrdeći kako postoji ogroman rizik od terorističkih napada u EU.
Uoči sastanka ministara unutarnjih poslova Unije u utorak u Bruxellesu, Johansson je upozorila da je EU suočena s povećanim rizikom od terorizma zbog rata između Izraela i Hamasa.
“S ratom između Izraela i Hamasa i polarizacijom koju on uzrokuje u našem društvu, s nadolazećom sezonom praznika, postoji ogromni rizik od terorističkih napada u Europskoj uniji”, rekla je.
Dodatna zaštita posebno ugroženih mjesta
Johansson je najavila dodatnih 30 milijuna eura za zaštitu posebno ugroženih mjesta, kao što su primjerice vjerski objekti.
>Europa strahuje? Macron upozorio na ‘oživljeni islamistički terorizam’
Istodobno, na povećanu opasnost od terorističkih napada upozorila je i njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka.
Ministri su na svom sastanku u Bruxellesu između ostaloga razgovarali i o opasnostima radikalizacije u Europi nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa.
Osim toga, tema razgovora bio je i dalje pakt o azilu, o kojemu pregovori traju već mjesecima, a za srijedu je najavljen novi prijedlog kompromisa o tom pitanju.
Božinović hvali hrvatske mjere, ali ne osvrće se na prijetnju terorizma
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka je otkrio da nadležne službe poduzimaju sve što mogu u borbi protiv terorizma, ali nije otkrio jesu li ti napori učinkoviti i dovoljni.
“Naše službe čine sve što je u njihovoj moći da se prevenira i da se osigura visok stupanj sigurnosti za naše građane”, rekao je Božinović.
Novinare je informirao o sadržaju sastanka i o stanju u Hrvatskoj kad je riječ o zaštiti granica.
>Orban: Oni koji se zauzimaju za masovnu imigraciju, podupiru terorizam
Na sastanku je, kaže Božinović posebno naglašena sigurnosna dimenzija suradnje između članica, koja se odnosi prije svega na razmjenu sigurnosno relevantnih informacija.
“Što se nas tiče, mi smo ponovili da je Hrvatska jedna od država koje provodi upravo taj preventivni dio koji znači registraciju svih osoba koje ulaze u Hrvatsku, uključujući i populaciju ilegalnih migranata”, rekao je.
Statistika nasuprot stvarnim izazovima
Dodao je da je Hrvatska ove i prošle godine u schengenskom informacijskom sustavu provjerila 604 milijuna ljudi, te da je jedna od rijetkih zemalja koja je izravno spojena na baze američkog terorističkog screening centra.
“Prošle smo godine imali više od devet tisuća takozvanih pogodaka, odnosno osoba koje se mogu dovesti u vezu s terorističkim aktivnostima. Dakle, Hrvatska je sve ove godine podigla tu dimenziju suradnje i razmjene informacija na razinu koja nas je, uostalom i kvalificirala i za Schengen i za američke programe Global Entry i Visa waiver”.
>Ogorec: Mjere na granici su zakašnjele, teroristi su već odavno u Europi
Rekao je također da je Hrvatska nakon Hamasova napada na Izrael podigla mjere sigurnosti, prije svega u vjerskim i drugim objektima i da će se te mjere provoditi dokle god bude potrebno.
Na pitanje da komentira najave iz Slovenije da će produljiti kontrole na granici s Hrvatskom do lipnja sljedeće godine, s mogućnošću da se protegne do kraja ljeta ako Hrvatska ne pojača kontrole na ulasku u zemlju te da joj u tome može pomoći Frontex, Božinović nije izravno odgovorio.
Što je s hrvatsko-slovensko-talijanskom suradnjom?
Umjesto toga, rekao da su puno efikasnije mobilne policijske kontrole od kontrola na samim granicama.
“Ovi podaci koje sam spomenuo o broju pogodaka u schengenskom informacijskom sustavu i u američkoj bazi za teroriste govore o tome da Hrvatska ulaže u taj dio sigurnosti za sebe i svoje građane, ali i za Europu i europske građane, uključujući naravno i slovenske građane više nego neke druge države članice”, rekao je Božinović.
Rekao je da svaka država članica ima pravo uvesti interne kontrole, da trenutačno 17 država članica provodi kontrole.
“Međutim, mi smo za model koji je puno učinkovitiji, a to je model mobilnih efikasnih zajedničkih patrola ne samo na graničnim prijelazima, jer ako postoji zabrinutost od terorizma, onda te osobe sigurno ne idu glavnim cestovnim pravcima iz države u državu, već koriste alternative”, rekao je Božinović.
>Hrvatska, Slovenija i Italija jačaju mješovite policijske ophodnje na granicama
Tvrdi da se sustav kompenzacijskih mjera po dubini teritorija pokazao itekako učinkovitim, da je Hrvatska od ulaska u Schengen kroz kompenzacijske mjere sama spriječila više od 34 tisuće takozvanih sekundarnih migranata da uđe u Sloveniju.
“Kad bi se još na to udružile snage iz slovenske ili talijanske policije taj broj bi bio sigurno veći i postigao bi se onaj cilj kojemu mi težimo kroz konkretne akcije, a ne kroz deklaracije”, rekao je Božinović.
Početkom studenoga, ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italija dogovorili su jačanje mješovitih ophodnji na granicama, osnivanje zajedničkih centara za strance i redovite sastanke ministara i ravnatelja policije. Međutim, nije poznato u kolikoj je mjeri taj dogovor proveden.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
