Hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a da se Srbija nije spremna suočiti s prošlošću, otežavajući tako rješavanje ratnog naslijeđa, kao što je sudbina nestalih i suđenje ratnim zločincima.
“U Srbiji, nažalost, i dalje nema političke volje za suočavanjem s prošlošću i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeća što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili suđenja za ratne zločine”, rekla je Pejčinović-Burić, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Ona je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a koje je razmotrilo aktualnu političku situaciju u jugoistočnoj Europi.
Šefica hrvatske diplomacije ponovo je upozorila na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i ustava BiH kao i odluka ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva.
“Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda ključ je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti BiH”, rekla je Pejčinović-Burić.
Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je istaknula potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozračja koje će omogućiti konstruktivni nastavak dijaloga.
Europski ministri su o situaciji u Ukrajini, posebno u Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu razgovarali s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom.
Istaknuli su da Rusija mora poštivati međunarodno pravo i međunarodne norme, uključujući pravo nesmetanog prolaza i plovidbe te su zatražili trenutačno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova.
Države članice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, stoji u priopćenju.
U pogledu Irana potvrđena je predanost provedbi Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balističkim programom te stanjem ljudskih prava.
Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a za EU i Hrvatsku angažman u toj zemlji važan je, između ostaloga, i zbog toga što tamo živi znatan broj građana porijeklom iz Unije, uključujući oko 5000 pripadnika hrvatske zajednice.
Uoči ministarskog sastanka EU-a i Afričke unije 21-22 siječnja 2019. u Bruxellesu, vijeće je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jačanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.
Na marginama vijeća za vanjske poslove održan je na inicijativu Italije sastanak ministara država članica EU-a srednjeg i istočnog Mediterana na kojem se razgovaralo o migracijama, budućem Višegodišnjem financijskom okviru kao i o jugoistočnoj Europi, navodi se u priopćenju MVEP-a.
