“Hrvatska Vlada ostaje predana Inicijativi triju mora”, rekao je predsjednik Vlade Plenković na njezinu virtualnom summitu, izrazivši nadu da će suradnja zemalja sudionica osloboditi ogroman potencijal za rast, povezanost i prosperitet.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u ponedjeljak na virtualnom sastanku na vrhu Inicijative tri mora, kojem je formalni domaćin Estonija. Iako je u posljednji čas sramežljivo navedeno kako će Hrvatsku predstavljati ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, nakon napada predsjednika Zorana Milanovića na Inicijativu, tri dana prije summita odlučeno je da će na sastanku sudjelovati premijer.
Milanović je naime ponovio da Inicijativa tri mora živcira Njemačku, a da je Rusi ignoriraju. “Protiv toga sam da Hrvatska da lipe za tu inicijativu, prije nego vidimo za što i kada”, rekao je Milanović, dodavši da Inicijativa nudi to da Hrvatska mora kupovati američki plin.
Plenković je na summitu podsjetio da je Hrvatska suosnivačica Inicijative triju mora te naglasio naglasio važnim jačanje suradnje zemalja u području Jadrana, Baltika i Crnog kako bi se ubrzao gospodarski oporavak te potaknuli razvojni projekti u prometu, energetici i digitalizaciji.
Inače, Hrvatska se pridružila njezinom investicijskom fondu u koji će putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak uložiti do 20 milijuna eura. Na sjednici Vlade prošlog tjedna, donesena je odluka o određivanju nacionalnog koordinacijskog tijela i nacionalnog koordinatora za Inicijativu triju mora.
Plenković je dodao da će nastavak angažmana SAD-a u Inicijativi triju mora biti profitabilan za sve sudionike, ali se ponadao većoj ulozi Europske komisije i Njemačke u ovoj Inicijativi u budućnosti.
Plenković je završno zahvalio bivšoj predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović na doprinosu ovoj Inicijativi tijekom njezinog mandata.
Inicijativa Tri mora poznata je kao energetsko strateški projekt s prvenstveno geopolitičkim i ekonomskim ciljevima, a u njoj se nalaze Hrvatska i Poljska koje su ju pokrenule 2015. godine, te Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija i Austrija.
Inicijativa Tri mora dobila je međunarodnu pozornost kada je na njenom summitu 2017. godine sudjelovao američki predsjednik Donald Trump, te do danas ona ima bezrezervnu podršku SAD-a, pa je tako nedavno u američkom Kongresu usvojena jedinstvena podrška Inicijativi koju su podržali i Republikanci i Demokrati.
Ministar Grlić Radman na panelu s državama sudionicama i partnerskim državama Inicijative triju mora
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u ponedjeljak, 19. listopada 2020. godine, na drugom dijelu predsjedničkog panela 5. sastanka na vrhu Inicijative triju mora s državama sudionicama i partnerskim državama, koji se ove godine održao u virtualnom obliku u Tallinnu.
Ministar Grlić Radman uvodno je pozdravio predstavnike partnerskih država Inicijative triju mora, državnog tajnika SAD-a Mikea Pompea i državnog tajnika njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Miguela Bergera, te izvršnu potpredsjednicu Europske komisije Margretu Vestarger. Naglasio je kako je očit doprinos Inicijative triju mora Europskoj uniji i njezinim vrijednostima – koheziji, konsolidaciji i blagostanju.
“Međuvladina suradnja na području Inicijative predstavlja prirodni tijek napretka ove neformalne platforme za suradnju država članica EU te nam omogućuje implementaciju praktičnih rješenja u cilju snažnijeg gospodarskog rasta. U tom kontekstu, infrastrukturni projekti Inicijative u energetskom, prometnom i digitalnom sektoru predstavljaju preduvjet modernog gospodarskog razvoja”, naglasio je ministar. Dodao je kako se u ovom trenutku završava jedan od glavnih energetskih projekata, LNG terminal na otoku Krku, a kojim Hrvatska pridonosi energetskoj diversifikaciji u Europskoj uniji.
Nadalje, ministar je pozdravio napredak u Investicijskom fondu Inicijative triju mora te upoznao sugovornike kako se i Republika Hrvatska prošlotjednom Odlukom Vlade pridružila ovom Fondu.
Nakon prvog, inicijalnog sastanka na vrhu koji se održao u Dubrovniku 2016 godine, te sastanaka u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani i danas u Tallinnu, sljedeći sastanak održat će se 2021. godine u Sofiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
