Projekcije budućeg saziva EP: EPP i S&D više nemaju natpolovičnu većinu

epa07586848 People walk past the European Parliament in Brussels, Belgium, 20 May 2019. The European Parliament election is to be held by member countries of the European Union (EU) from 23 to 26 May 2019. EPA/OLIVIER HOSLET

Prema projekcijama budućeg saziva koje se temelje na još uvijek privremenim rezultatima izbora u 28 članica proeuropske stranke zajedno imaju 510 mandata, 20 manje nego u prethodno sazivu, dok one stranke koje se mogu nazvati euroskeptičnima imaju zajedno 235 zastupnika, 22 više nego u prethodnom sazivu.

No, dvije najjače političke skupine Europska pučka stranka (EPP), sa 180 mandata i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135 nemaju više natpolovičnu većinu, to jest 376 zastupnika. Stoga će te dvije srednjostrujaške stranke desnog i lijevog centra morati tražiti koaliciju ili sa Zelenima, koji su u nekim zapadnim članicama ostvarili vrlo dobre rezultate ili liberalima, ojačanim najavljenim pristupanjem zastupnika izabranih na listi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ili pak s obje stranke.

EPP, S&D i Zeleni, sa 69 mandata po zadnjim rezultatima imali bi natpolovičnu većinu, 394 zastupnika. Kombinacija EPP, S&D i liberala (ALDE), sa 109 mandata imala bi zajedno 434 zastupnika. U svakom slučaju, ne može se osigurati nadpolovična većina bez EPP-a i S&D.

Dva glavna obilježja netom održanih izbora su veća fragmentiranost Europskog parlamenta te preokret trenda u pogledu odaziva na izbore. Na izbore je izišlo 50,82 posto, dok je na zadnjim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto i odaziv birača stalno se smanjivao sve od prvih izravno izbora 1979. godine do ovih izbora kada je preokrenut trend.

Populistički val ipak nije preplavio Europski parlament, proeuropske stranke i dalje imaju golemu većinu, iako nešto manju nego dosad i sada predstoje razgovori proeuropskih stranaka o stvaranju koalicije u kojoj će Zeleni imati znatan utjecaj, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Europske komisije Martin Selmayr.

“Mislim da je tzv. populistički val bio obuzdan”, rekao je Selmayr, vrlo utjecajni glavni tajnik Europske komisije, što je najviša administrativna, nepolitička pozicija u Komisiji.

Selmayr je dao naslutiti mogućnost stvaranja koallicije EPP-a, S&D i Zelenih, jer sve tri stranke podržavaju model “spitzenkandidata”, a s druge strane najveći protivnik toga modela je francuski predsjednik Macron.

Liberali su na prošlim izborima 2014. snažno podržavali taj model po kojem je Jean-Claude Juncker izabran za predsjednika Komisije, ali su na ovim izborima, nastojeći pridobiti Macrona, izveli čudan manevar i umjesto svoga “spitzenkandidata” imenovali “spitzen-tim”, za izbore koji broji nekoliko osoba. Nitko od članova toga “spitzen-tima” nije htio izrijekom ni potvrditi ni opovrgnuti da je “spitzenkandidat”, ali je primjererice Margrethe Vestager, liberalka iz Danska i povjerenica za tržišno natjecanje, sudjelovala na predsjedničkoj raspravi kandidata za predsjednika Komisije uoči izbora.

Selmayr kaže da su Zeleni svjesni da uopće nemaju predstavnika u Europskom vijeću, najvećem političkom tijelom koji čine šefovi država ili vlada i da se stoga neće fokusirati na kadrovska pitanja nego na sadržaj programa eventualne koalicije te će nastojati da u što većoj mjeri svoj politički program ubace u program budućeg šefa Komisije.

No, Zeleni najavljuju da će biti vrlo zahtjevan partner ako do partnerstva dođe. Oni su vrlo federalistički nastrojeni, a za provedbu neke od njihovih ideja trebalo bi čak mijenjati Lisabonski ugovor, što je iznimno komplicirana zadaća i mnogi u EU nisu se spremni upuštati u takav podhvat.

Supredsjednik Europske stranke zelenih i član EP-a Reinhard Buetikofer kaže da EU mora “počivati na dvije noge – Uniji država članica i Uniji građana”.

On čak traži da Europski parlament dobije pravo predlagati nove zakone, a to nije moguće bez promjene Ugovora.

Za razliku od nacionalnih parlamenata, Europski parlament nema pravo predlagati nove zakone – direktive i uredbe, iako to jako želi. To pravo ima isključivo Europska komisija, s tim da Europsko vijeće, Vijeće EU-a ili Europski parlament mogu pozvati Komisiju da izradi neki zakonodavni prijedlog. Komisija nema obvezu slijediti preporuku Europskog parlamenta u tom slučaju, ali je dužna obrazložiti zašto ne prihvaća inicijativu Parlamenta.

Izvor: narod.hr/hina