Inicijativa ’67 je previše’ potrošila je 867.000 od dopuštenih 8 milijuna kuna

Za aktivnosti, u kojima je uspjela skupiti više od 600 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se spriječilo dizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, sindikalna referendumska inicijativa “67 je previše”, potrošila je 867 tisuća kuna, a od donatora dobila 1, 3 milijuna kuna, pokazuju u ponedjeljak objavljena izvješća.

Inicijativa je, prema zakonu, mogla potrošiti osam milijuna kuna, no potrošila je bitno manje, a za što je trošila i tko su joj bili donatori može se vidjeti u izvješćima koja su objavljena na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Glavninu donacija uplatili su sindikati: tri sindikalne središnjice koje su inicijativu organizirale (Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i SSSH) te brojni strukovni sindikati od šumarstva, željezničara, medicinskih sestara, do znanosti i visokog obrazovanja, cestarskog sindikata…

Maksimalno mogućih 200 tisuća kuna, inicijativi je donirala tvrtka Maxima iz Zagreba, koja joj je u dva navrata uplatila po sto tisuća kuna. Na popisu donatora samo je jedna građanka, koja je uplatila 200 kuna.

Od 8 kuna do gotovo 200 tisuća kuna

Troškovi, koji iznose 867 tisuća kuna, pedantno su popisani, kreću se od osam kuna, koliko iznose naknade za različite bankarske usluge do 199.500 kuna, koliko je potrošeno na različite oglase, promocije na društvenim mrežama i sl. Po 50-ak tisuća kuna inicijativa je potrošila na tiskarske i grafičke usluge, zakupnine i najamnine prostora za svoje aktivnosti diljem Hrvatske, usluge agencija i sl.

Objavljena izvješća prva su koja je referendumska inicijativa morala dostaviti DIP-u, i to u roku 15 dana nakon što je završilo prikupljanje potpisa. Kad će dostavljati završno, ovisi o tome hoće li se u konačnici referendum održati ili ne.

Sindikalna inicijativa “67 je previše” prva je referendumska inicijativa čije financiranje DIP nadzire. Iako je u Hrvatskoj bilo više referendumskih inicijativa, to područje prije nije bilo uređeno. Prvi je put to učinio novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, koji je na snagu stupio potkraj ožujka, a koji je propisao iz kojih se izvora referendumske aktivnosti mogu financirati, u kojem roku, koje su obveze donatora, koji se iznosi ne mogu premašiti itd.