Švedska je od 90-ih godina imala otvorenu imigrantsku politiku, no nije uspjela u integraciji velikog broja novih sugrađana. Tisuće njih nisu naučili jezik niti su pronašli posao na švedskom tržištu rada.
Nasilje zahvaća i građane koji su izvan kriminalnog miljea. Početkom kolovoza zalutalim metkom iz automobila u prolazu u Stockholmu je ubijena 12-godišnja djevojčica, što je izazvalo bijes javnosti.
“Trenutno u Švedskoj imamo najmanje 40 obiteljskih kriminalnih mreža, takozvanih klanova. Oni su došli isključivo u svrhu organiziranog kriminala. Oni rade na stvaranju moći i imaju veliku sposobnost za činjenje nasilja. Žele zaraditi novac . To se radi kršenjem zakona, prodajom droga, nasilnim zločinima i iznudom. Oni ulaze u posao i politiku. Žele igrati ulogu u javnom upravljanju u gradovima ili čak u Švedskoj “, rekao je Mats Löfving u intervjuu za Švedski radio.
Švedska policija muči se u borbi s ukorijenjenim kriminalnim “klanovima” koji imaju paralelne sustave vladanja, u vrijeme eskalacije nasilja u državi dugo poznatoj po sigurnosti. Nekoliko desetaka kriminalnih bandi koje veže obiteljska odanost i ne obaziru se mnogo na zakone, danas imaju značajan utjecaj u nekim od najsiromašnijih švedskih četvrti, ističu stručnjaci, piše jutarnji.hr
Pucnjave i eksplozije postale su svakodnevni događaj u gradovima diljem zemlje. Mediji pišu o ratu klanova dilera droge, ucjenama, osvetama i svjedocima koji su u prevelikom strahu da bi išta otkrili.
“Jeste li vidjeli film ‘Kum’? Onda znate kako je to”, rekla je novinarka Johanna Backstrom Lerneby, autorica knjige o jednoj od najozloglašenijih kriminalnih obitelji u Švedskoj.
Članovi bande povezane s obitelji o kojoj je pisala nedavno su završile na naslovnicama švedskih medija kad su u kolovozu tijekom spora s rivalskom skupinom na ulice postavili improvizirane barijere, zaustavljali automobile i od putnika tražili osobne dokumente.
Televizija SVT razgovarala je s mladićem koji je sudjelovao u provjerama automobila i koji se predstavio kao “Samir”. On je kazao da su kontrolni punktovi postavljeni kako bi se “zaštitili stanovnici i djeca iz tog kraja”.
Sukob je stao krajem kolovoza, ali ne zato što je policija ikoga uhitila.
Umjesto toga su se predstavnici nekoliko bandi susreli u hotelu u Goeteborgu i dogovorili primirje, nakon čega su sukobi stali preko noći.
“To je veoma frustrirajuće jer je to dobro kratkoročno rješenje, ali je postignuto na krivi način”, rekao je lokalni policajac Fredrik Terje za televiziju SVT.
“Kriminalna mreža se među sobom dogovorila, a mi iz vlasti smo ostali po strani”, dodao je.
To je postala velika tema švedskih medija s početkom rujna kad je šef policije Mats Löfving za švedski radio rekao da u državi operira najmanje 40 obiteljskih bandi.
“Ne žele postati dio švedskog društva”, smatra policijaca Lofving koji ističe da su te obitelji stigle u Švedsku samo radi kriminala i da su uspostavile svoje paralelne sustave vlasti.
Dodao je da te obitelji svoje krakove šire i u poslovni svijet i politiku, posebice u siromašnijim četvrtima s velikim brojem imigrantskog stanovništva.
Švedska je od 90-ih godina imala otvorenu imigrantsku politiku, no nije uspjela u integraciji velikog broja novih sugrađana. Tisuće njih nisu naučili jezik niti su pronašli posao na švedskom tržištu rada.
Nasilje zahvaća i građane koji su izvan kriminalnog miljea. Početkom kolovoza zalutalim metkom iz automobila u prolazu u Stockholmu je ubijena 12-godišnja djevojčica, što je izazvalo bijes javnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
