Slovenija je naime prihvatila povećanje standarda trgovinskim djelatnicima tako što će od rujna smjeti raditi samo 20 nedjelja godišnje, ali ne više od 2 puta mjesečno. Uz to što će trgovci dobiti slobodne dane za sebe i svoje obitelji, povećati će im se plaća nedjeljom tako da će dodatak na rad nedjeljom biti 5,40 eura na sat bruto čime će im rad nedjeljom biti plaćen dvostruko više nego do sada.
Ugovor koji su potpisali sindikati zaposlenih i udruge poslodavac, predviđa da će sve trgovine, osim onih na benzinskim crpkama i sličnih, biti zatvorene na sve državne praznike koji su i za ostale zaposlene slobodan dan.
Glavni tajnik trgovinskog sindikata Ladi Rožič najavio je osim toga da će se prema novom kolektivnom ugovoru s početkom iduće godine povećati i najniže osnovne plaće u trgovini, većini za oko 10 posto.
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO
Prije više od godinu udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Slovenija od 1. srpnja otvorila tržište rada za hrvatske državljane
Nedavno su slovenski gospodarstvenici objavili da se je lani u Sloveniji s radnim dozvolama zaposlilo između tisuću i dvije tisuće Hrvata kojima će sada rad biti olakšan, a računa se i na dodatni priljev radnika iz Hrvatske, osobito u krajevima uz samu granicu. Uz dodatno povećanje standarda koje se odnosi na rad nedjeljom mogući su i snažniji priljevi radnika iz Hrvatske u Sloveniju.
Među većim poslodavcima koji trađe kvalificirane radnike su na primjer turističke organizacije, poduzeća za održavanje cesta i Renaultov pogon u Novom Mestu, a traže se i liječnici i medicinske sestre.
Sedmi dan: Čemu su sve izloženi radnici koji rade 7 dana u tjednu?
“Radim 10 godina nedjeljama, od 9 do 9 navečer. U posljednjih 10 godina puno se je promijenilo u mojoj obitelji. Muž je, znači, sam nedjeljom. Djeca više nisu s nama. Nemamo obiteljskog ručka.”
“Na Badnjak, naš centar isto radi do 18 sati, no mi kao blagajnici ne izlazimo prije 20 sati, jer je trgovina u zadnji čas puna. Ja u posljednjih 10 godina nažalost nisam ni bor nakitila sa svojim suprugom. Sad imamo unuke pa on kiti s unucima, pošalje mi sliku ‘Evo gotovo je’”, govori svoju priču blagajna Jadranka Starinec u dokumentarnom filmu o ogromnim razlikama u poštivanju radničkih prava i radnoj kulturi u Austriji i Hrvatskoj snimljen uz potporu udruge Franjevački institut za kulturu mira koji djeluje u Splitu te se zalaže za neradnu nedjelju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
