Među 25 europskih banaka koje bi trebale dodatni kapital da izdrže “crni scenarij” nove jače financijske krize nalaze se i dvije najveće slovenske banke, što oporba desnog centra u Ljubljani smatra argumentom da se država iz njihova vlasništva mora povući.
“Naše će banke ubuduće svakako trebati privatizirati jer smo po udjelu državnog vlasništva u bankama u samom svjetskom vrhu”, ocijenila je u ponedjeljak Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, zatraživši da se u međuvremenu u bankama poboljšaju korporativno upravljanje i kontrola.
Slično je stajalište iznijela i demokršćanska stranka Nova Slovenija (NSI) Ljudmile Novak.
Reagirajući na jučerašnje upozorenje Europske centralne banke (ECB) i Europske agencije za banke (EBA) kako će Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) i Novoj kreditnoj banci Maribor (NKBM), u slučaju izrazitije nove financijske krize, nedostajati 66 milijuna eura kapitala, u toj su oporbenoj stranci u izjavi za javnost naveli da se radi o zabrinjavajućem podatku koji potvrđuje kako se mjere za stabilizaciju slovenskog bankarskog sektora provode presporo.
“Da su bile restrukturirane i privatizirane još prije nekoliko godina, slovenske se banke ne bi našle na popisu europskih banaka koje trebaju dodatni kapital”, ocijenila je demokršćanska Nova Slovenija (NSI).
S druge strane, stranke vladajuće koalicije i slovenska središnja banka smatraju da podaci najnovijih stresnih testova za slovenske banke u državnom vlasništvu nisu zabrinjavajući i da su bili očekivani. NLB i NKBM dodatni kapital mogu osigurati iz dobiti koju već iskazuju nakon što su lani već bile dokapitalizirane, ocjena je središnje banke i vodećih stranaka u vladi.
Predsjednik Socijalnih demokrata (SD) i ministar poljoprivrede u Cerarovoj vladi Dejan Židan naveo je da je rezultat testova za slovenske banke očekivan i da su testovi rađeni u vrijeme kad se za Sloveniju očekivao gospodarski pad, umjesto rasta kojega navješćuju novije ovogodišnje projekcije.
“Ono što posebno veseli jest da najveće slovenske banke neće trebati novu dokapitalizaciju, a to je važno i za državu i za porezne obveznike”, kazao je Židan.
Kapital koji je dodatno potreban dvjema najvećim slovenskim bankama i nije tako velik, a da su kriteriji testiranja bili nešto blaži obje bi te banke prošle na europskom stresnom testu, navodi u ponedjeljak ljubljansko “Delo”.
Ovakav rezultat, navodi vodeći slovenski dnevnik, treba uzeti kao signal da Europska središnja banka (ECB) Sloveniju još uvijek vidi kao “državu pod stresom” koju treba kontrolirati, zato su njene banke uvrštene zajedno s onim bankama iz Grčke, Cipra, Italije i Portugala kojima nije uspjelo položiti stresne testove.
