Slovensko državno povjerenstvo za pitanja prikrivenih grobišta iz 2. svjetskog rata i poraća predstavilo je u utorak na konferenciji za novinare rezultate svog rada u zadnje tri godine te opsežnu monografiju o toj problematici na kojoj je radilo 28 autora.
Monografija sa 60 članaka i 500 priloga sažima četvrto izvješće komisije koju je formirala slovenska vlada, odnosno stručan rad članova povjerenstva nakon 2015. godine, kad je u parlamentu donosen zakon o prikrivenim vojnim grobištima i pokopu žrtava, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik povjerenstva, povjesničar Jože Dežman.
Spomenuti je zakon, ističe, omogućio nastavak rada povjerenstva i dodijelio za to potrebna sredstva kako bi se nastavilo s radovima na otkrivanju i uređivanju prikrivenih masovnih grobnica i stratišta žrtava poratnih likvidacija pripadnika “poraženih vojski”, ali i civila, koje su počinili pripadnici partizanskih postrojbi, odnosno KNOJ-a i OZNA-e.
Monografija konstatira da su do sada u Sloveniji u cijelosti istražena 233 takva mjesta stradanja, iz njih 129 izvršena je djelomična ili potpuna ekshumacija žrtava, a u 104 slučaja sondiranjem je dokazano da na mjestima koja su istraživana postoje ostaci ljudskih kostura.
Do sada su u masovnim grobnicama u Sloveniji, a potencijalno je registrirano njih preko 600, otkriveni ostaci 2352 osobe, od kojih je 1615 dostojno pokopano. U grobnicama je otkriveno više tisuća predmeta žrtava, no izvješće povjerenstva posebno upozorava da Slovenija pitanje vojnih grobišta, odnosno pobijenih u ratu i nakon njega, još uvijek nema regulirano na način koji to imaju neke druge zemlje.
Središnji dio izvješća govori da je prije četiri godine donesen zakon o vojnim grobištima bio prijelomni trenutak suočavanja s tom problematikom, ali još nedovoljan, jer je po ocjenama povjesničara Mitje Ferenca i kriminalista Pavela Jamnika, također članova povjerenstva, sada u Sloveniji potrebno raditi na osnivanju posebne državne ustanove koja bi se bavila otkrivanjem, uređenjem i dostojnim pokopom žrtava.
Ferenc je kazao da je sada najveći problem s kojim se u povjerenstvu suočavaju masovno grobište Jama u Kočevskom rogu.
“Nadam se da to neće postati druga Huda jama“, kazao je Ferenc, referirajući se na dugo godina neuspješne pokušaje da se otvori masovna grobnica u napuštenom rudniku ugljena kod Celja, iz koje je nakon što je otkrivena pronađeno više od 1400 žrtava koji su prije tri godine simbolički pokopani na groblju Dobrava kod Maribora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
