Pred nama je superizborna izborna godina. U 2024. tako nas očekuju parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. Zasad znamo jedino da će se Europski izbori održati od 6. do 9. lipnja. No, dosadašnja izlaznost na ove izbore pokazuje da oni nisu baš popularni i važni hrvatskim građanima. U nastavku vam donosimo nekoliko detalja o Europskom parlamentu, izborima i zastupnicima.
Što je Europski parlament?
Europski parlament jedina je institucija EU-a koju izravno biraju građani. Predstavlja zakonodavno tijelo EU-a te zajedno s Vijećem EU-a donosi propise EU-a na temelju prijedloga Europske komisije, donosi odluke o međunarodnim sporazumima kao i odluke o proširenjima te preispituje program rada Komisije i poziva Komisiju da predloži zakonodavne akte. Uz to ima i proračunske i nadzorne ovlasti. Tako EP sudjeluju u odlučivanje o cjelokupnom godišnjem proračunu EU-a s Vijećem Europske unije i ima konačnu riječ.
Možda će vas zanimati
2024. godina bit će superizborna godina: Znate li da nas čekaju troji izbori?
2024. će biti superizborna godina za Hrvatsku jer nas čekaju izbori za Europski parlament, parlamentarni izbori i predsjednički izbori
Parlament ima i niz nadzornih i kontrolnih ovlasti koje mu omogućavaju da nadzire rad drugih institucija, prati pravilnu upotrebu proračuna EU-a te da osigura odgovarajuću provedbu prava EU-a. Također, EP izabire predsjednika Komisije i odobrava Komisiju kao tijelo. Može podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, kojim se Komisiju obvezuje da podnese ostavku, razmatra predstavke građana i pokreće istrage, promatra izbore…
Zastupnici
Birači iz cijele Europske unije biraju svoje predstavnike u Parlamentu na pet godina. O broju izabranih zastupnika odlučuje se prije svakih izbora, a ukupan broj ne može prijeći 750, plus predsjednik. U Parlamentu je trenutno 705 zastupnika, a predsjednica je Maltežanka Roberta Metsola iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.
Broj zastupnika u iz svake države članice EU-a približno je razmjeran broju njezinih stanovnika. Pri tom se slijedi načelo opadajuće proporcionalnosti: ni jedna država članica ne može imati manje od šest ni više od 96 zastupnika u Europskom parlamentu.
>Raspudić prozvao SDP-ove i IDS-ove eurozastupnike: ‘Veleizdajnici’, što smo sad dobili – novi Sovjetski Savez?
Zastupnici se u EP-u svrstavaju prema političkom opredjeljenju, a ne prema nacionalnosti. Obično se organiziraju u klubove zastupnika, a mogu biti i nezavisni. Trenutno postoji sedam klubova zastupnika: Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D), Klub zastupnika “Renew Europe”, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Zeleni/EFA), Klub zastupnika Identitet i demokracija (ID), Europski konzervativci i reformisti (ECR), Ljevica. Trenutno najviše zastupnika ima EPP, njih 176. Detaljan broj zastupnika po klubovima možete vidjeti na grafikonu ispod:
Hrvatska i Europski parlament
Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj nisu baš popularni. N izbore 2019. izašlo je tek 29.85 % birača. Manja izlaznost bila je samo u tri zemlje: Slovenija (28.89 %), Češka (28.72) i Slovačka (22.74 %). Najveća izlaznost bila je u Belgiji (88.74 %) i Luksemburgu (84.24).
No, 2019. ipak predstavlja pomak što se tiče izlaznosti hrvatskih birača na ove izbore. Na prvim europskim izbora u Hrvatskoj održanim 14. travnja 2013., prije hrvatskoga pristupanja EU izašlo je tek 20.84 % birača, dok je 2014. hrvatske zastupnike biralo 25.24 % glasača.
Možda će vas zanimati
Je li u EU parlamentu izglasana 'distopijska superdržava'? Nije, no ovo je dobar probni balon
Usvajanje ovog izvješća koje je zapravo prijedlog europskih federalista prema onome što neki nazivaju ”distopijskom superdržavom’ tek mali korak prema tome. Ništa još nije gotovo
Na izborima održanim 26. svibnja 2019. izabrano je dvanaest hrvatskih zastupnika u saziv Europskog parlamenta. Po četiri zastupnika imaju HDZ i SDP. HDZ-ovi Sunčana Glavak,Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko pripadaju Klubu EPP-a, a SDP-ovi Biljana Borzan, Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Tonino Picula Klubu S&D-a. IDS-ov Valter Flego je u Klubu zastupnika “Renew Europe”, dok je Suverenist Ladislav Iličić u Klubu ECR-a. Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić su nezavisni.
Izbori 2024.
Izbori za novi saziv EP-a održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. Na njima će državljani EU-a birati 720 zastupnika. Europski izbori u Hrvatskoj održat će se u nedjelju 9. lipnja, a birat će se 12 zastupnica i zastupnika. Također je bitno naglasiti da u Hrvatskoj postoji samo jedna nacionalna izborna jedinica, što znači da birači diljem zemlje i u inozemstvu biraju između istih lista kandidata.
>Andrijanić: Napad EP-a na slobodu govora – zastupnicima PiS-a oduzet imunitet zbog statusa na Twitteru
Prema pravu EU-a, sve države članice moraju koristiti izborne sustave koji jamče proporcionalnu zastupljenost, što znači da broj izabranih zastupnika svake stranke ovisi o udjelu biračkih glasova koje stranka dobije. Hrvatska koristi sustav preferencijalnog glasanja, što znači da birač zaokružuje na glasačkom listiću redni broj ispred naziva kandidacijske liste. Ako pak birač želi pojedinom kandidatu na toj kandidacijskoj listi dati preferirani glas zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas. Time se tom kandidatu daje prednost na kandidacijskoj listi za koju se glasuje i daje veća šansa da bude izabran.
>Predsjednica EU parlamenta Metsola u Hrvatskoj: Vaše članstvo u EU priča je u uspjehu
Pravo glasa na europskim izborima u Hrvatskoj imaju svi punoljetni građani, hrvatski državljani s prebivalištem u ili izvan Republike Hrvatske, državljani EU-a sa zakonitim boravkom u Hrvatskoj koji je registriran za glasovanje na tim izborima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
