Švedska ima najmanji višak smrtnosti u vrijeme pandemije, a mediji je kritizirali jer nije imala ‘lockdown’

Švedska
epa08336691 People stroll at Drottninggatan, the main shopping street in Stockholm, Sweden, 27 March 2020 (issued 01 April 2020), amid the coronavirus pandemic. Countries around the world are taking measures to contain the widespread of the SARS-CoV-2 coronavirus which causes the Covid-19 disease. EPA/Henrik Montgomery SWEDEN OUT SWEDEN OUT

Švedska od 2020. do 2022. ima manju stopu smrtnosti i od Norveške i Danske koje su u početku predstavljane kao primjer borbe protiv Covida u odnosu na Švedsku koja je zabranjivala ‘lockdowne’ i zatvaranje školske djece i studenata u svoje domove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema analizi podataka koje je napravio prof. Johan Giesecke, ugledni znanstvenik, Švedska ima najmanji višak smrtnosti u razdoblju pandemije od 2020. do lipnja 2022. godine.

Švedski model borbe protiv korone pokazao se danas uspješan

Prof. Giesecke bio je od 1995. do 2005. glavni državni epidemiolog u Švedskoj. Bio je savjetnik Andreasu Tegnellu, glavnom švedskom epidemiologu koji je razvio švedski model strategije i borbe protiv pandemije. Ta strategija je podigla veliku prašinu u zapadnoj javnosti jer se Švedska protivila globalno prihvaćenom modelu ‘lockdowna’ na Zapadu.

Prof. Johan Giesecke napravio je analizu smrtnosti od 2020. do lipnja 2022. godine, koju većina mainstream medija nije prenijela, ali ju je prenio ugledni matematičar Nenad Bakić, poznat po izvanrednim matematičkim epidemiološkim modelima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Valja istaknuti da je razdoblje pandemije počelo u siječnju 2020. godine, kada se virus iz Wuhana u Kini raširio do Europe i cijelog svijeta. U tom pandemijskom razdoblju od 2 godine i 6 mjeseci Švedska ima najmanju stopu smrtnosti u razvijenom svijetu.

Cijepljeni prenose zarazu

Višak smrtnosti je najrelevantniji podatak u pandemijskom razdoblju, zbog toga što države nemaju iste kriterije utvrđivanja smrtnosti od Covida-a. Tako Hrvatska uopće nema tako loše podatke viška smrtnosti kako su pokušavali sugerirati mainstream mediji. Hrvatska se nalazi na 49. mjestu u svijetu po višku smrtnosti.

Je li Hrvatska doista među državama koje imaju najveći višak smrtnosti u pandemiji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Švedska ima manju stopu smrtnosti i od Norveške i Danske koje su u početku bile davane kao primjer borbe protiv Covida u odnosu na Švedsku koja je zabranjivala ‘lockdowne’ i zatvaranje školske djece i studenata u svoje domove. To zatvaranje djece i mladih danas pokazuje velike posljedice, a bilo je u početku izvršeno pod sloganom brige za druge ljude. Kasnije je dokazano da i cijepljene osobe, s Covid potvrdama, prenose viruse i zarazu drugim ljudima, što je priznala i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Čelnik WHO: Cijepljene osobe prenose zarazu i moraju paziti da ne zaraze druge ljude

Prema zadnjim podacima OECD Švedska, koja:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • nije uvodila lockdown,
  • nije prekidala školovanje djece i
  • tretirala je krizu na znanstveni, klasični način, a ne na altarnativni, radikalni, neznanstveni kineski način,

ima najmanji višak smrtonosti u razvijenom svijetu, piše Nenad Bakić na svom Facebooku.

Višak smrtnosti puno je bolja mjera od broja smrti vezanih uz Covid zbog različitog načina brojanja smrti, kao i koletaralnih šteta od lockdowna.

Važno je reći da sve države nisu imale identične parametre utvrđivanja smrtnosti od COVID-a. Tako neke države mogu imati statistički manju smrtnost od COVID-a, kao npr. Danska ili Portugal što možete vidjeti ovdje, ali višak smrtnosti je kod njih puno veći nego u Švedskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.