Je li Hrvatska doista među državama koje imaju najveći višak smrtnosti u pandemiji?

državama
Fah

Posljednjih mjeseci u medijskom se prostoru opetovano iznosi informacija da je Hrvatska među državama koje su najgore prošle u vrijeme pandemije po kriterijima smrtnosti. Istina, kao i često do sada, izgleda drugačije od one koju ‘guraju’ mainstream mediji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za početak pogledajmo koje države imaju u lipnju 2022. najveći višak smrtnosti, u usporedbi s razdobljem 1916.-1919. godina. Prije svega Španjolska i Estonija, pa Njemačka, Danska, Norveška, Švicarska, Nizozemska, Austrija, Slovenija i Grčka.

Sve one imale su službeno manju smrtnost od Hrvatske i mnogih drugih država od Covida-19. Ali sada bilježe čudne viškove smrti, koje u posljednje vrijeme brinu mnoge znanstvenike i stručnjake. Posebno jer se radi o državama s razvijenim bolničkim sustavima i zdravstvenom skrbi.

Višak smrtnosti u lipnju 2022:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Može biti slika sljedećeg: karta i tekst "Excess Mortality in June 2022 % change compared with 2016-2019 average Percentage additional deaths 10-<15 s0 Data not available Excess mortality expressed percentage additional mortality baseline period 2016- based weekly data weeks provisional. Administrative oundaries:© EuroGeographics DU UN-FAO Turkstat artography:Eurostat IMAGE, 08/2022 ec.europa.eu/eurostat"

Izvor: Facebook

Nadalje, donosimo trenutno najstandardnije podatke o smrtnosti po državama s Human Mortality Database (2022) i World Mortality Dataset (2022).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U njima je prikazana kumulativna (skupna, udružena) smrtnost. Ona odražava pravo stanje smrtnosti u državama u vrijeme pandemije u ove dvije i pol godine, točnije od 1. siječnja 2020. godine.

Nisu isti kriteriji smrtnosti od Covid-19

Valja istaknuti da nisu sve države Europe ili svijeta imale iste kriterije u određivanju činjenice kome je je uzrok smrti bio COVID-19. I u Hrvatskoj se vodila javna i stručna debata o tome tko je umro OD posljedica korone, a tko SA koronom, tj. virusom COVID-19.

U svemu ovome dvije godine bila je zanemarena javna debata o utjecaju efikasnosti i funkcioniranju bolničkih sustava (što se u Hrvatskoj sve više pokazuje kao veliki problem), prevenciji liječenja, slabijem cijepljenju najrizičnijih skupina ljudi (starije osobe od 80 godina), potencijalnom pogubnom djelovanju COVID potvrda (posjedovatelj COVID potvrde može prenositi zarazu u bolnice, domove za starije osobe i drugdje) i svim drugim faktorima koji utječu na smrtnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Stručnjaci upozoravaju na ‘višak smrti’ – na naplatu dolaze posljedice lockdowna

Jedini pravi faktor za usporedbu je realna (stvarna, egzaktna) smrtnost u državi koju pokazuju donji grafovi viška smrtnosti kumulativno.

Donji graf pokazuje da je Hrvatska 49. u svijetu na ljestvici viška smrtnosti u svijetu od 1.1.2020 godine, tj. od početka pandemije. Veći ili sličan višak smrtnost imale su i neke članice EU.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvor: Facebook

Istina izlazi na svjetlo dana

Donji grafikon pokazuje kako je Švedska, bogata i demokratska država koja je bila pod medijskim udarom dvije godine, imala gotovo najmanji višak smrtnosti u EU. Pod udarom medija i politike Švedska je bila zato jer nije htjela provoditi brutalne pandemijske mjere strogih ‘lockdownova’ kao neke države EU ili Kina i Australija u svijetu, primjerice.

>Cenzura u Francuskoj: Država zabranjuje plakate koji upozoravaju na nuspojave cjepiva

Dapače, neke od tih ‘lockdown’ država kao Velika Britanija, SAD, Italija, Francuska, Austrija ili Izrael imale su veću kumulativnu smrtnost od Švedske. I najprocjepljenija država svijeta, Portugal, gdje je cijepljeno preko 90% ukupnog stanovništva, ima veći višak smrtnosti od Švedske.

>Nije naručena samo golema količina cjepiva, Njemačka muku muči s Pfizerovim lijekom za koronu

O tome se u medijima danas, nakon dvije godine velikih pritisaka na Švedsku i druge koji su se protivili brutalnim mjerama osobito prema djeci i mladima u školi, danas – šuti.

Izvor: Facebook

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.