Liječnici u cijeloj Europi upozoravaju da je mnogo onih koji zbog pandemije koronavirusa nisu odlazili na liječničke preglede, te im na vrijeme nije otkriven karcinom.
“Što onda neminovno znači i lošiju prognozu, a također upitno je i koliko smo kvalitetno uspjeli liječiti i kontrolirati bolesnike koji su već ranije dijagnosticirani”, rekao je Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju.
Odgode medicinskog tretmana
U Europi, a to su podaci iz 2021., u gotovo milijun slučajeva karcinom nije dijagnosticiran zbog pandemije izazvane koronavirusom. Pretpostavlja se da ih je sada puno više. Stoga je Europska organizacija za borbu protiv raka pokrenula kampanju “Ne dopustite da vas COVID-19 spriječi u borbi protiv raka” u kojoj sudjeluje i Hrvatska.
I britanska vlada još je u srpnju 2020. godine upozorila da bi lockdown mogao uzrokovati smrt 200.000 ljudi u toj zemlji zbog odgode medicinskog tretmana, ali su ta upozorenja ignorirana.
Iracionalne politike
Primjerice, Engleska i Wales imaju tzv. vrlo visok višak smrti. U 14 od zadnjih 15 tjedana bilježe prosječno oko 1000 više smrti svaki tjedan u odnosu na višegodišnje prosjeke, a nije više riječ o smrtima povezanima s bolešću COVID-19. Prema tvrdnjama dijela eksperata, koje prenosi Telegraph, ako se putanja smrti nastavi kretati ovim smjerom višak smrti koji nije uzrokovan bolešću COVID-19 premašit će ove godine taj broj povezan sa smrtima uzrokovanim omicron valom SARS-CoV-2 virusa.
Eksperti procjenjuju kako upravo počinju dolaziti na naplatu iracionalne politike javnog zdravstva iz prve faze pandemije kada su ljudi tijekom lockdowna morali ostati zatvoreni u kućama te su mnogi propustili preglede u bolnicama čak i kad su imali zdravstvene probleme zbog kojih bi u normalnim vremenima zatražili liječničku pomoć. Propuštanje pregleda i nepostavljanje dijagnoze, prekasne terapije i medicinske intervencije sada pak dolaze na naplatu na najgori mogući način.
Kronična stanja
„Počinjemo gledati smrti koje su rezultat odgode tretmana za razna stanja, kao što su karcinomi ili srčane bolesti, a često su povezani sa siromaštvom i deprivacijom. Te smrti dolaze sporije – ako se rak ne tretira odmah pacijenti ne umiru trenutačno ali umiru u većem broju i brže nego što bi inače“, objasnio je profesor Robert Dingwall s Nottingham Trent Universitya.
Britanska vlada potvrđuje kako je ovaj novi višak smrti uglavnom povezan s problemima cirkulacije i dijabetesom; kroničnim stanjima koje postaju fatalne ako izostane adekvatan medicinski tretman. Ta stanja pogoršavaju se sjedilačkim načinom života, povećanom konzumacijom hrane i pića, što se sve zbivalo tijekom lockdowna. Dr. Charles Levison, glavni izvršni direktor Doctorcalla, sada zbog toga upozorava kako je „…vrijeme za pravu nacionalnu debatu o tom problemu, uz punu vladinu istragu“.
Pogoršanje zdravstvene usluge
Uz to, pandemija je ostavila i druge posljedice na britanski zdravstveni sustav. U srpnju je, primjerice, čak 29.317 osoba moralo čekati više od 12 sati na hitni prijem, što je porast od 33 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Prije pandemije taj broj je u istom mjesecu iznosio – 450. Najnoviji brojevi pak pokazuju kako su ljudi sa srčanim udarom u Engleskoj čekali u prosjeku pola sata duže na dolazak hitne pomoći u odnosu na vrijeme dolaska prije pandemije.
Prvi čovjek British Hearth Foundation, dr. Charmaine Griffiths, upozorava kako previše srčanih bolesnika može prekasno dobiti adekvatnu pomoću u slučaju ozbiljnih srčanih problema. Vremenska reakcija hitne pomoći kod srčanih bolesti tanka je linija između života i smrti.
Profesor Carl Heneghan, dirktor Center for Evidence Based Medicine Oxford Universitya, naglašava kako su čudni višak smrti počeli primjećivati u ožujku, a povlači se od tada sve do danas. Taj višak smrti visok je u odnosu na zadnjih sedam godina.
„To signalizira kako podaci govore da nešto nije u redu“, naglasio je Heneghan. Čudno visok postotak ljudi počeo je umirati u svojim domovina; čak 28 posto više nego što bi bilo uobičajeno. Pojedini doktori smatraju kako je dio tih smrti povezan sa slabijim zdravljem nakon bolesti COVID-19, ali to je još hipoteza.
Smrti zbog lockdowna
Hrvatska ima više od 4000 mrtvih od COVID-a na milijun stanovnika, te smo treća najgora članica EU-a po broju smrti. Uz to će, pretpostavlja se, doći i do povećanja broja smrti uzrokovanih blokadom rada bolnica i primarne zdravstvene zaštite tijekom lockdowna 2020. godine.
U Hrvatskoj smo do sada imali oko 16,5 tisuća smrti od bolesti COVID-19 te oko 1,2 milijuna slučajeva zaraze. U Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a rast će, pretpostavlja se, višak smrti uzrokovan lockdownom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
