Reformistički kandidat Masud Pezeškian pobijedio je na predsjedničkim izborima u Iranu. Obećao je otvoriti Iran svijetu i pružiti slobode za kojima žude njegovi ljudi.
Pezeškian, reformist i bivši ministar zdravstva, pobijedio svog ultrakonzervativnog suparnika i velikog zagovornika produbljivanja veza s Rusijom i Kinom Saida Džalilija.
>Tko je bio Ebrahim Raisi: Ultrakonzervativni klerik osumnjičen se za masovna ubojstva
Ranije je ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da Pezeškian vodi u utrci prema prvim rezultatima. Prva izvješća pokazala su da je odaziv bio oko 50 posto veći nego u prvom krugu.
Drugi krug je uslijedio nakon glasanja 28. lipnja s povijesno niskim odazivom, kada se više od 60 posto iranskih glasača suzdržalo od prijevremenih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija. Podsjetimo, Raisi je poginuo u padu helikoptera.
>Hoće li pogibija Raisija izazvati potrese u Iranu i promjene na geopolitičkoj pozornici?
Videozapisi na društvenim mrežama prikazuju Peškianove pristaše kako plešu na ulicama u nekoliko gradova i vozače koji trube kako bi pozdravili njegovu pobjedu. Ljudi u sjeverozapadnom gradu Urmia, u kojem je rođen Pezeškian, dijelili su slatkiše na ulicama, prenosi Reuters.
Iako se očekuje da će izbori imati mali utjecaj na politiku Islamske Republike, predsjednik će biti blisko uključen u odabir nasljednika ajatolaha Ali Hameneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog vođe koji odlučuje o najvažnijim državnim pitanjima.
Izbori u jeku eskalacije sukoba
Odaziv birača pao je u posljednje četiri godine, a kritičari kažu da to naglašava slabljenje podrške klerikalnoj vladavini u vrijeme rastućeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničenja političkih i društvenih sloboda.
Samo 48 posto birača sudjelovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, a odaziv je bio 41 posto na parlamentarnim izborima u ožujku.
>Nakon pada helikoptera s predsjednikom, Iran tražio pomoć od SAD-a
Izbori se podudaraju s eskalacijom bliskoistočnih napetosti zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanonu, kao i pojačanog pritiska Zapada na Iran zbog njegovog brzo napredujućeg programa obogaćivanja urana.
Ne očekuje se da će sljedeći predsjednik napraviti bilo kakvu veliku promjenu politike u vezi s nuklearnim programom ili promjenu u podršci paravojnim skupinama diljem Bliskog istoka, ali on svakodnevno upravlja vladom i može utjecati na ton iranske vanjske i unutarnje politike.
>Povijest sukoba: Iran i Izrael već desetljećima ratuju u sjeni
Izborni suparnici Džalili i Pezeškian ljudi su iz establišmenta odani iranskoj teokraciji. Ali analitičari kažu da bi pobjeda antizapadnog Džalilija signalizirala potencijalno još autoritarniju unutarnju politiku i antagonističku vanjsku politiku. Pezeškianov trijumf mogao bi promovirati pragmatičnu vanjsku politiku, ublažiti napetosti oko sada zastalih pregovora s velikim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. i poboljšati izglede za društvenu liberalizaciju i politički pluralizam.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
