Foto: Fah

U šest godina koliko je ministar, Sebastian Kurz (31) nametnuo se kao političar koji je potreban za preporod Austrije, pa u nedjelju ulazi u izborni ring za s velikim izgledima za osvajanje kancelarske dužnosti, spreman usput i francuskome predsjedniku Emmanuelu Macronu oteti naslov najmlađeg europskog vođe.

“Želim voditi ozbiljnu politiku, a ne obećavati Zemlju Dembeliju”, uvjerava taj tridesetjednogodišnjak dječjeg lica koji kampanju za parlamentarne izbore vodi po sloganom “Vrijeme je”.

Otkako je u svibnju preuzeo kormilo ÖVP-a, konzervativne pučke stranke gotovo na izdisaju, Kurz je okončao deset godina dugu veliku koaliciju s ljevicom i od tada taj “Wunderwuzzi” (nešto kao čudo od djeteta) u politici natupa bez pogrješke, savršeno komunicirajući s javnošću.

Sudionik brojnih televizijskih emisija, Kurz se uspješno suprotstavljao glavnim rivalima ne gubeći hladnokrvnost.

Uspjeh je tim dojmljiviji ima li se na umu da su čelnik krajnje desnice Heinz-Christian Strache (Slobodarska stranka, FPÖ) i socijaldemokratski kancelar Christian Kern stariji od njega 17, odnosno 20 godina, a Kurz ih je, prema anketama, ostavio za sobom sa šest do osam posto prednosti.

Visok i skladno odjeven mladić guste, svijetle kose, Kurz je u svoju sliku modernog političara vješto ukomponirao tvrdo stajalište prema imigraciji.

Uostalom, smatra se da će pučani i desnica uspostaviti koalicijsku vladu nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, a dvojica čelnika približila su stajališta do te mjere da je Strache optužio Kurza za “plagiranje” slobodarskog programa.

Tvrdo stajalište prema Turskoj

Rođen 2. kolovoza 1986. u Beču u obitelji tehničara i nastavnice, Sebastian Kurz ima već dugu političku karijeru. Državnim tajnikom bio je imenovan u dobi od 24 godine, i prije nego što je diplomirao pravo, a 2013. postao je najmlađi ministar vanjskih poslova u Europi.

Na toj je dužnosti pokazao gotovo državničke sposobnosti ravnopravno komunicirajući s kolegama iz drugih zemalja te se istaknuo u pregovorima o iranskom nuklearnom programu 2015. u Beču.

U Austriji koja je danas uspješna zemlja, ali strepi za vlastitu sigurnost zbog migracijske krize, Kurz je bio među prvim europskim političarima koji su ujesen 2015. kritizirali izbjegličku i migracijsku politiku otvorenih vrata njemačke kancelarke Angele Merkel, zagovarajaći, a na kraju to i postigavši, zatvaranje balkanske rute kojom su migranti stizali do Europske unije.

“Imali smo razloga zatvoriti balkansku rutu i borit ću se za to da se zatvori i mediteranska ruta”, neumorno je ponavljao u kampanji.

Usto je Kurz zauzeo tvrdo stajalište prema turskome predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu i Austrija je danas jedina zemlja članica koja zahtijeva raskid pregovora o pristupanju Turske Europskoj uniji.

Protivnici mu zamjeraju “nedefiniran” izborni program i upozoravaju da je kao ministar vanjskih poslova nedovoljno upoznat sa svakodnevnim zadaćama koje mora rješavati predsjednik vlade.

Stranku oblikovao po svojoj mjeri

Suprotno od devet godina starijeg Macrona, koji je na vlast došao kao čelnik pokreta koji je sam stvorio, Sebastian Kurz preuzeo je etabliranu stranku i oblikovao ju po svojoj mjeri. Crnu boju, dotadašnji simbol konzervativaca, zamijenio je svijetlom tirkiznom te je čak i znak ÖVP zamijenio vlastitim – “Kurzov tim”.

Medijska scena podijeljena je između divljenja i ironije prema mladome političaru. Kritičari ga nazivaju “Kaiser” (Car) i “Mesija”, a neki se prisjećaju Joerga Haidera, čelnika krajnje desnice koji je poginuo u prometnoj nesreći 2008.

Baš kao što je Kurz umjetnim disanjem obnovio Austrijsku narodnu stranku i Haider je tako spasio umiruću Slobodarsku stranku ojačavši je do te mjere da je 2000. ušla u sastav konzervativne vlade. Francusko-njemački politolog Patrick Moreau zbog toga Kurza naziva ‘light’ inačicom Haidera, ali pritom valja imati na umu da je Kurz predan članstvu Austrije u Europskoj uniji i da mu se nikad nije otela nikakva rasistička primjedba.

Izvor: Hina/gs