Tko su kandidati u utrci za čelne položaje institucija Europske unije?

Foto: commons.wikimedia.org; fotomontaža: Narod.hr

Nizozemski socijalist Frans Timmermans, diplomat i političar, ipak je, prema medijima i kuloarskim informacijama, glavni kandidat za predsjednika Europske komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Protiv njegova imenovanja jučer su bili čelnici osam država članica, među njima i Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Timmermans, nekadašnji nizozemski premijer koji govori šest jezika, prvi je potpredsjednik sadašnje Europske komisije koju predvodi Jean-Claude Juncker. U svibnju je vodio kampanju lijevog centra uoči izbora za Europski parlament kao “spitzenkandidat”, odnosno vodeći kandidat.

Timmermans je političar sjevernjačkog, ekonomski liberalnog profila koji ga čini prihvatljivim Njemačkoj i drugim čelnicima desnog centra, ali ga čini potpuno neprihvatljivim zemaljama srednje i istočne Europe. Čelnici tih država bili su nezadovoljni načinom na koji je Timmermans provodio politiku Europske komisije glede kršenja vladavine prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Pred čelnicima EU-a prijedlog paketa novih imenovanja: Tusk odgodio pregovore za utorak

Predsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) Manfred Weber mogao bi postati predsjednikom Europskog parlamenta, iako je bio kandidat Europskih pučana za predsjednika EK.

Po diplomatskim izvorima, predsjednica Europskog vijeća bila bi Bugarka Kristalina Georgieva (ekonomska analitičarka i izvršna direktorica Svjetske banke), a predsjednik Europskog parlamenta Manfred Weber. Dužnost visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku bila bi povjerena belgijskom premijeru, liberalu Charlesu Michelu, dok bi danska liberalka Margrethe Vestager (predstavnica Saveza liberala i demokrata za Europu, koja je posljednjih pet godina bila europska povjerenica za tržišno natjecanje) preuzela dužnost prve potpredsjednice Komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Diplomati navode da je takav scenarij realan, ali da ništa još nije sigurno.

Prema nepotvrđenim informacijama, u slučaju ove funkcije više se razgovara o tome kojoj bi političkoj grupaciji trebala pripasti nego o konkretnim imenima.

Iako su mediji nagađali da su čelnici iz novih zemalja članica, poput hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, također mogući kandidati za ključnu poziciju Komisije, njihova se imena više ne navode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je u nedjelju rekao da je pozicija EPP-a od samog početka vrlo jasna, a to je potpora konceptu vodećih kandidata po kojem onaj tko dobije najviše glasova, a to je EPP, dobija mjesto predsjednika Komisije.

Dodao je da iza “cijele ove tirade” protiv kandidata europskih pučana Manfreda Webera stoji želja socijalista i liberala da predsjednik Komisije konačno ne bude netko iz EPP-a.

“Cijela tirada protiv Webera je potpuno neargumentirana, o tome da nema iskustva, da ne govori sve jezike, itd. Mislim da je to potpuno nebitno i da je to samo pretekst na temelju kojeg žele ostvariti cilj da to ne bude netko iz EPP-a na čelu Komisije. Nama to naravno ne dolazi u obzir jer tom istom argumentacijom mogu se diskvalificirati spitzenkandidati socijalista ili jedan od sedam kandidatkinja i kandidata liberala”, rekao je Plenković.

Plenkoviću, koji je jedan od dvojice pregovarača svoje političke skupine za imenovanja, ponovno je postavljeno pitanje o njegovoj mogućoj kandidaturi za neku od pozicija u EU-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja vam stalno jedno te isto odgovoram. To su medijske špekulacije od nultog trenutka. Ono što radim s punim uvjerenjem, solidarnošću, prijateljstvom, respektom prema mandatu koji imamo od kolega, a to jedini mandat koji smo imali, i prema Manfredu Weberu kojega osobno cijenim. Sve ostalo je šušur koji generira netko treći, ja nemam potrebe sto puta govoriti da su to špekulacije”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.