U Danskoj 2019. rođeno samo 18 beba s Downovim sindromom: Većina trudnica odlučuje se na pobačaj ako je besplatni test na Down pozitivan

Foto: GettyImages

Samo 18-ero djece s Downovim sindromom rođeno je u Danskoj 2019. što je najniži broj koji je zabilježen u toj skandinavskoj zemlji, prema novom izvješću danskog Središnjeg citogenetskog registra (DCCR).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

DCCR, čije su statistike započele 1970., nacionalni je registar ljudi koji su se podvrgnuli prenatalnim ili postnatalnim kromosomskim testovima, testovima molekularne genetike ili biokemijskim testovima.

Osamnaestero djece s Downovim sindromom rođene u Danskoj prošle godine predstavljaju 0,029 posto svih rođenih. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuje da je otprilike 1 dijete rođeno s Downovim sindromom na 700 osoba (0,14 posto) ili oko 6.000 beba godišnje, piše Catholic News Agency.

U Danskoj je „mali broj je vjerojatno izraz slučajne fluktuacije brojeva koji su već prilično mali. Ali nakon toga trebala bi uslijediti važna rasprava o pristupu društva djeci s teškoćama u razvoju”, rekao je Olav Bjørn Petersen, glavni liječnik i profesor fetalne medicine na Rigshospitalet i Sveučilištu u Kopenhagenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

95% trudnica kod kojih se utvrdi da fetus ima kromosomske abnormalnosti odlučuje se za pobačaj

Danska je bila prva država na svijetu koja je uvela besplatni prenatalni pregled o Downovom sindromu za sve trudnice.

Uvođenjem besplatnog prenatalnog probira 2004. godine, broj djece rođene s Downovim sindromom značajno se smanjio, ali se naknadno stabilizirao na 23 do 35 živorođenih godišnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2018. godini rođene su 22 bebe s Downovim sindromom, ali u 2019. broj je još više opao.

> Pismo majke djeteta s Downom liječniku koji joj je preporučio pobačaj: ‘Nikada mi niste rekli istinu – da je moje dijete savršeno’

> Nizozemska ministrica: Društvo treba prihvatiti ako se djeca sa sindromom Down “ne rađaju”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Zastrašujući podaci: Island ‘iskorjenjuje’ djecu s Downovim sindromom pomoću pobačaja

Danska dopušta pobačaj na zahtjev u prvih 12 tjedana trudnoće. Nakon tog razdoblja, pobačaj je dopušten samo ako liječničko vijeće smatra da postoji fizički i mentalni rizik za zdravlje majke ili rizik od urođenih oštećenja nerođenog djeteta. Maloljetnicama mlađim od 18 godina potreban je pristanak roditelja za pobačaj.

Prema danskom Nacionalnom odboru za zdravstvo, “95% trudnica kod kojih se utvrdi da fetus ima kromosomske abnormalnosti odlučuje se za pobačaj.”

Danska dopušta pobačaj na zahtjev u prvih 12 tjedana trudnoće. Nakon tog razdoblja, pobačaj je dopušten samo ako liječničko vijeće smatra da postoji fizički i mentalni rizik za zdravlje majke ili rizik od urođenih oštećenja nerođenog djeteta. Maloljetnicama mlađim od 18 godina potreban je pristanak roditelja za pobačaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prenatalni testovi u mnogim zemljama dovedu do većeg broja pobačaja.

Na Islandu je prekinuto “gotovo 100 posto” trudnoća koje su bile pozitivne na Downov sindrom, prema izvještaju CBS News iz 2017. godine.

Primjerice, nizozemska vlada je 2014. dala dozvolu za NIPT testiranja temeljeći je na pretpostavci da je sindrom Down “ozbiljna” fetalna abnormalnost koja uzrokuje patnju obiteljima osoba sa sindromom Down”. Kada su pripadnici oporbene stranke SGP upitali nizozemsku ministricu zdravstva, gđu Schippers, planira li se poduzeti neke mjere kako bi se spriječilo danski i islandski scenarij u Nizozemskoj po pitanju pobačaja djece s Downovim sindromom. Gospođa Schippers je odgovorila: ‘Ako sloboda izbora rezultira situacijom da se gotovo ne rađaju djeca s Down sindromom, društvo to treba prihvatiti.’

Osobe s Downovim sindromom jednako su vrijedne

Prenatalno testiranje za sindrom Down u državama poput Danske, Islanda i Nizozemske nema za cilj zdravlje, nego omogućiti onima koji ne žele imati dijete sa sindromom Down da ga pobace, što implicira da život te djece i osoba nije vrijedan ili jednako vrijedan kao život osobe koja nema genetski poremećaj. Međutim, ovakve predrasude ruši svaka osoba sa sindromom Down, upravo zato što je vrijedna. Svaka osoba, neovisno o postignutom uspjehu i životnom vijeku, jedinstvena i kao takva svojim postojanjem oplemenjuje društvo i svoju okolinu – što je pokazao i mali Elliot.

Elliotu je dva mjeseca prije rođenja otkrivena trisomija kromosma 18 (Edwardsov sindrom) – genetski poremećaj zbog kojegse kod djeteta javljaju umna zaostalost i mnoge razvojne malformacije u koje spadaju mikrocefalija, izbočeni potiljak, nisko smještene malformirane uške i zgužvani izgled lica. Većina živorođene djece ne doživi više od jedne godine. U ovom bi se slučaju u Nizozemskoj upotrebom NIPT testiranja poremećaj ranije otkrio i omogućio pobačaj. Međutim, roditelji malog Elliota, Matt i Ginny, odlučili su se za život. Ovdje možete pogledati njihovo svjedočanstvo:

Predrasude prema osobama sa sindromom Down ruše i Megan McCormick koja je diplomirala s odličnim uspjehom na tehničkom fakultetu (Bluegrass Community Technical College), Pablo Pineda uspješan i nagrađivan španjolski glumac s prvostupničkom diplomom iz psihologije, glazbenik Sujeet Desai koji je diplomirao na Berkshire Hills Muzičkoj akademiji i svira sedam instrumenata te brojne druge uspješne osobe sa sindromom Down.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.