U Hrvatskoj se još uvijek gine od mina iz Domovinskog rata, a Ukrajina prima pomoć od pola milijarde eura za razminiranje

Gotovo pola milijarde eura obećano je u srijedu na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji o razminiranju u Zagrebu, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, domaćin skupa.

Na prvoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji sudjelovali su predstavnici Europske unije i drugih država, a Hrvatska je predstavljena kao država koja ima ”jedinstveno iskustvo u razminiranju”, premda još uvijek minska polja iz Domovinskog rata prekrivaju gotovo 354 km2 teritorija Hrvatske.

>Hrvatska bez mina do 2020. plan koji se može ostvariti

Pola milijarde eura za razminiranje Ukrajine

”Države sudionice, njih 34, iskazale su jasnu političku podršku Ukrajini na području razminiranja”, kazao je Božinović na završnoj konferenciji, naglasivši da tu podršku prate i konkretna ”obećanja”.

”Ta obećanja ukupno iznose gotovo pola milijarde eura”, rekao je ministar, pa istaknuo da su dogovorene i dodatne donacije u tehničkim materijalima i opremi. Božinović je na raspravi tijekom konferencije naglasio da ”trenutačni međunarodni napori trebaju biti usmjereni na obnovu mira u Ukrajini što je prije moguće i stvaranje preduvjeta za povratak normalnom životu”.

Plenković obećao dodatnih 5 milijuna eura Ukrajini

Konferencija je okupila predstavnike članica Europske unije, Sjedinjenih Država, Kanade, Japana, Južne Koreje, Azerbajdžana, Norveške, Švicarske, te organizacija poput Svjetskog programa za hranu, Ureda UN-a za projektne usluge, Programa UN-a za razvoj i Ženevskog međunarodnog centra za humanitarno razminiranje.

Premijer Andrej Plenković ranije je najavio da će Hrvatska Ukrajini pomoći kroz vlastito iskustvo razminiranja te dodatnih pet milijuna eura pomoći.

>U Srbiji završava suđenje za jedan od najstravičnijih zločina nad Hrvatima u Lovasu tjerali su ljude u minsko polje

”Jedinstveno iskustvo u razminiranju”

Prva potpredsjednica ukrajinske vlade i ministrica gospodarstva Julija Sviridenko rekla je kako je ”tragedija da naša djeca u 21. stoljeću moraju učiti kako ne poginuti od mine”. Zahvalila je Hrvatskoj, zemlji s ”jedinstvenim iskustvom u razminiranju”, što je inicirala i organizirala ovu konferenciju. Naglasila je da će ukrajinskoj vladi razminiranje biti ”glavni prioritet u godinama koje slijede” kako bi se omogućio povratak Ukrajinaca na tlo očišćeno od mina.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal u obraćanju videovezom rekao je da je možda i 30 posto ukrajinskog teritorija pod minama, odnosno 174 tisuće kvadratnih metara, što je trostruko više od hrvatskog teritorija. U opasnosti od mina je 6 milijuna ljudi, 250 ih je već poginulo, a 500 ozlijeđeno, rekao je. Upozorio je da stručnjaci prognoziraju da bi moglo poginuti do 10 tisuća ljudi, a da Svjetska banka procjenjuje da će razminiranje koštati više od 37 milijardi dolara.

Pomoći svakako treba

Ukrajinski vojnici provode vojno razminiranje paralelno s borbama, policija je zadužena za operativno razminiranje u područjima izvan sukoba, a još nije počelo humanitarno razminiranje, potrebno da se sva područja očiste od mina, rekao je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko putem videoveze. ”Trebamo vašu podršku u ratu i postratnom razdoblju”, poručio je ukrajinski ministar.

Najintenzivnije se razminira u Hersonu, Harkivu, Mikolajivu i Donecku. Prošle godine obučeno je 1000 stručnjaka za razminiranje, sada ih djeluje 1900, a plan je što prije povećati taj broj na 2800, dodao je Klimenko.

”Kao domaćin ove prve međunarodne donatorske konferencije Hrvatska je započela aktivnosti na europskoj i međunarodnoj razini kako bi podržala Ukrajinu u zahtjevnom zadatku koji će, sudeći prema našem iskustvu, biti dugotrajan”, rekao je Božinović u zaključku prvog dana skupa, najavivši da će se u listopadu iduće godine on održati u Švicarskoj, piše Geopolitika News prenoseći HINU.

>Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

Prošlo je skoro 30 godina, a Hrvatska još uvijek nije razminirana

Podsjetimo da je prošlo skoro 30 godina od završetka Domovinskog rata, a u Hrvatskoj još uvijek postoje minska polja i svake godine broje se nove žrtve. Zašto je potrebno toliko vremena i zašto se više novca ne ulaže u razminiranje Hrvatske ostaje na upit.

Prema stanju od 4. veljače 2019. godine minska polja prekrivala su 354 km2 Hrvatske. Tada su minsko sumnjiva područja bila prisutna u 8 županija te 54 općina i gradova. Smatra se da se na tim područjima nalazi oko 31.000 nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva iz Domovinskoga rata. Područja prekrivena minama označena su s 12.358 znakova upozorenja. Pored toga, područja zagađena isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima označena su s 409 oznaka opasnosti. Područja prekrivena minama u najvećem obujmu su šume zastupljene s 86,8 %, zatim poljoprivredna zemljišta s 12,9 % i ostala zemljišta s 0,3 %.

Ličko – senjska županija je najkritičnija

U Ličko-senjskoj županiji 23 osobe smrtno su stradale od mina, a ginu i danas 30 godina kasnije od posljedica ratne agresije na Hrvatsku. Uloženo je već milijardu i 19 milijuna kuna u razminiravanje ovog nepristupačnog terena na kojem su se vodile žestoke bitke, a koji je sada postao i gospodarski bitan.

I ove godine dogodila se tragedija u mjestu Čanak u ličko-senjskoj županiji, gdje su smrtno stradali pirotehničar i pirotehničarka uslijed razminiravanja na teškom terenu u dubokoj šumi predjela Vrlet Skokovi. Pirotehničarka je stradala ma licu mjesta, a pirotehničar na putu do bolnice u Gospiću. Vijest je potresla i stanovnike diljem Hrvatske koji i dalje žive okruženi minskim poljima, a posebna opasnost dolazi u ljetnim mjesecima sa sušom i požarima.

Ličko-senjska županija najzagađenija je na području Hrvatske minskim napravama iz davno završenog rata koji i dalje uzima živote: ovdje se nalazi oko 73,8 kvadratnih kilometara od ukupno 148,4 kvadratna kilometra koja se prostiru na području 29 općina i gradova te u šest hrvatskih županija, a nisu očišćena od mina. Nakon ličko-senjske, najviše posla za pirotehničare i privatne tvrtke koje su ranije preuzele posao od države ima na području sisačko-moslavačke regije (24,4), a slijede karlovačka (18,9), splitsko-dalmatinska (16.5), šibensko-kninska (8) i osječko-baranjska (6.8) županija, prenio je Večernji list u veljači ove godine.