Ursula von der Leyen u četvrtak je dobila potporu Europskog parlamenta za još jedan mandat na čelu Europske komisije iako je presuda suda EU-a dan ranije u pitanje dovela podršku dovoljnog broja eurozastupnik.
Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.
>Ursula von der Leyen: Kako je išla od afere do afere?
Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja kada je dobila potporu Europskog vijeća, te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.
S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu s dovoljnim brojem glasova očekivalo se da će von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanski nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati von der Leyen, piše Hina.
No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida-19 njezin je izbor učinio neizvjesnijim.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila’ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.
Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.
U slučaju da nije dobila potporu parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit europskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.
>Bartulica: Glasat ću protiv Ursule von der Leyen
Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula kako su “presude Općeg suda su u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije” te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.
Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatne objašnjena za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova , napominje Komisija opravdajući svoj postupak time je da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.
Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kakoa su se ti ugovori sklapali u izvanrendim okolnostima širenja covida-19 kada je prioritet bio što prije osigurati cjepiva za građane EU_a.
Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.
Govor uoči glasovanja
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u četvrtak je u svom govoru u Europskom parlamentu, uoči glasanja o njezinom drugom mandatu na toj funkciji, najviše govorila o sigurnosti i konkurentnosti kontinenta, osudivši u njemu posjet mađarskog premijera Moskvi, i pozvala na „prestanak krvoprolića u Gazi”.
Njemica je u svom obraćanju u EP-u uoči glasanja rekla kako je pred Europom izbor „želi li biti oblikovana događajima i svijetom oko nje ili će se ujediniti i sama graditi svoju budućnost”.
Možda će vas zanimati
Hladan tuš za von der Leyen: Sud zaključio da je Europska komisija cenzurirala ugovore oko cjepiva
„Europa ne može kontrolirati diktatore i demagoge diljem svijeta, ali može odabrati očuvati svoju demokraciju”, rekla je von der Leyen u govoru o „demokratskim snagama” suprotstavljenim demagozima i populistima.
Von der Leyen u svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici 10. saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.
>Afera ‘Pfizergate’: Europska komisija komentirala odluku suda o von der Layen
Najavila je nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.
Europa ostaje uz Ukrajinu
U govoru je osudila nedavni posjet Moskvi Viktora Orbana, premijera Mađarske koja trenutno predsjeda EU-om. Njegova samoprozvana „mirovna misija” bila je zapravo misija “smirivanja” Putina.
Putin je dva dana kasnije usmjerio ruske avione na dječju bolnicu u Kijevu, „što nije bila pogreška, nego poruka svima nama”, rekla je von der Leyen, pa kazala da Europa mora dati jednako jasnu poruku: „Stajat će uz Ukrajinu koliko god je potrebno”. Istovremeno Europa će nastaviti s uspješnom tranzicijom od “prljave” ruske energije, poručila je.
Europa će snažnije zaštititi i vanjske granice, rekla je pučanka, najavivši da će se broj pripadnika Frontexa na granicama u njezinom novom mandatu utrostručiti, na njih 30 tisuća. Ona želi i udvostručiti i broj zaposlenika Europola kako bi se ta policijska agencija osnažila.
Mir u Gazi
„Krvoproliće u Gazi mora stati odmah”, izjavila je von der Leyen u EP-u i najavila snažniju financijsku pomoć „učinkovitoj” Palestinskoj Samoupravi.
„Previše djece, žena i civila izgubilo je živote” u izraelskom odgovoru na teror Hamasa, rekla je i pozvala na održiv mirovni sporazum.
Naglasila je da je rješenje s dvije države najbolja opcija za sigurnost i Palestinaca i Izraelaca.
Von der Leyen je u Strasbourgu govorila i o proširenju Unije kao „glavnom prioritetu” njezine Komisije, kazavši da je ono „moralno pitanje”. Proširenje će se temeljiti na individualnim zaslugama, a države kandidatkinje pritom će imati punu podršku EU-a, tvrdi von der Leyen.
U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.
Nakon njezinog govora slijedi glasanje o njezinom novom mandatu na čelu Europske komisije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa