(FOTO, VIDEO) U ime obitelji u Europskom parlamentu obilježila 5 godina od referenduma o braku

Foto: Narod.hr

Udruga U ime obitelji je u suradnji s eurozastupnicom Marijanom Petir u srijedu održala konferenciju u Europskom parlamentu kojom je obilježila 5. obljetnicu  referenduma o braku: “5 godina od referenduma o braku – prvog narodnog referenduma u Hrvatskoj. Kako građanske inicijative oblikuju javne politike?”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Narod.hr

Uz eurozastupnicu Marijanu Petir i dr. Željku Markić, predsjednicu U ime obitelji, na konferenciji su govorili i György Hölvényi, mađarski zastupnik u Europskom parlamentu, Adina Portaru, predstavnica referendumske inicijative za ustavnu zaštitu braka u Rumunjskoj te Ludovine de La Rochère, voditeljica građanske inicijative La Manif Pour Tous iz Francuske.

Petir: “Hrvatska je jedina država EU-a koja je putem referenduma donijela ustavnu zaštitu braka”

„Hrvatska je jedina država Europske unije koja je putem građanskog referenduma unijela u ustav definiciju braka kao zajednice muškarca i žene“ – izjavila je eurozastupnica Marijana Petir u pozdravnom govoru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazala je kako su Hrvati referendumskom kampanjom i samim referendumom 2013. pokazali da brinu o zaštiti braka usprkos svim preprekama koje su im stajale na putu. Čestitala je inicijativi U ime obitelji i njezinoj čelnici dr. Željki Markić, koji su, u takvim nesklonim uvjetima, uspjeli dovesti inicijativu do uspješnog završetka.

Dr. Željka Markić, čelnica inicijative, prisjetila se: “Prije pet godina mi, građani, organizirali smo se i suprotno volji političara zaštitili brak, djecu i obitelj te nepovratno pokrenuli proces povećavanja utjecaja građana na javne politike i zalaganje za dobro cijelog naroda”. Naglasila je kako hrvatski Zakon o referendumu iznimno restriktivan, prema kojemu je u samo 2 tjedna bilo potrebno prikupiti 10% potpisa birača i to unatoč sustavnim opstrukcijama političara i medija. Istaknula je kako je inicijativa dobila podršku mnogih vjerskih zajednica u Hrvatskoj (Katoličke crkve, islamske zajednice, židovske zajednice…), udruga civilnog društva i nekih političkih stranka.

Na referendumu koji je održan 1. prosinca 2013. je 66% izašlih birača (946 433 građana) glasalo za ustavnu zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, a ta bi odredba mogla biti promijenjena jedino izravno, novim referendumom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Markić: “Građani su na izborima kaznili političare koji su opstruirali referendum o braku”

Dr. Markić je navela primjere tadašnjeg predsjednika Josipovića, premijera Milanovića i članova Vlade koji su sprječavali referendumsku inicijativu te istaknula da su oni nakon toga ubrzo izgubili izbore. „Građani su time na izborima kaznili političare koji su ignorirali pravo građana da odlučuju o tako važnom pitanju kao što je brak i posvajanje djece“.

Kao neka od brojnih pozitivnih ostvarenja svake građanske inicijative, pa i ove referendumske, dr. Markić je istaknula porast svijesti o važnosti društvenog zagovaranja i argumentirane rasprave o nekoj temi, stvaranje volonterskih mreža, ohrabrivanje ljudi da razmišljaju kritički i preuzmu odgovornost za društvo u kojem žive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ludovine de La Rochère, jedna od osnivačica francuske inicijative La Manif pour Tous, govorila je kako je taj pokret 2013. na ulicama francuskih gradova milijune ljudi ujedinio u obrani braka kao zajednice muškarca i žene.

Navela je povezane probleme koje su također prijetili da postanu dio francuskog zakonodavstva, poput medicinski potpomognute oplodnje za istospolne parove i surogatstva, a kojima se ova inicijativa snažno suprotstavila.

Istaknula je kako je masovnost demonstracija doprinijela da La Manif pour Tous postane važan društveni faktor koju vlast i mediji više nisu mogli ignorirati.

Tek više od dvije godine nakon prikupljanja potpisa održan referenudum u Rumunjskoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednja govornica na konferenciji, Adina Portaru, predstavnica građanske inicijative u Rumunjskoj za ustavnu zaštitu braka, prenijela je aktualne informacije o netom održanom referendumu.

Iako je više od 3 milijuna potpisa u Rumunjskoj prikupljeno još prije dvije i pol godine, tek se proteklog tjedna u Rumunjskoj održao referendum, nakon mnogobrojnih pokušaja opstrukcije. Na referendumu je 4 milijuna, odnosno 92 posto izašlih birača podržalo zaštitu braka, no zbog nedovoljne ukupne izlaznosti od 21 posto to nije bilo dovoljno da referendum bude obvezujući.

Portaru je navela višestruke opstrukcije referenduma, poput zabrane oglašavanja i poticanja birača da glasaju “za” u tjednu prije referenduma.

Mađarski eurozastupnik György Hölvényi istaknuo je kako je primjer susjedne Hrvatske, koja je putem referenduma zaštitila brak kao zajednicu muškarca i žene, bio značajan i ohrabrujuć i za Mađarsku.

U Hrvatskoj su građani bili uspješni, usprkos neravnopravnoj bitci s medijima, istaknuo je Hölvényi te dodao kako danas trebamo naći nove načine zaštite obitelji.

Okupljenima su se također obratili slovački eurozastupnici Branislav Škripek i Miroslav Mikolašik te hrvatska eurozastupnica Željana Zovko.

Na sljedećoj poveznici možete pogledati emisiju o 5 godina od referenduma o braku u Hrvatskoj, snimljenu u Europskom parlamentu, u kojoj su gostovali dr. Željka Markić i Ivan Munjin iz U ime obitelji, a emisiju je vodila eurozastupnica, Marijana Petir:

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.