Višnja Starešina: Njemačko istraživanje o sigurnosti žena provedeno je tako da se izbjegne svako povezivanje s imigrantima

Starešina
Foto: Narod.hr

Prva asocijacija za europsko slikarstvo? Leonardo da Vinci i Mona Lisa? Ona Mona Lisa o čijem smo osmijehu učili u školi. Ili ona za koju smo čekali red u Louvreu iznenađeni spoznajom da je zapravo tako mala. Ili možda ona Mona Lisa pred čijom reprodukcijom ispred Louvrea suvremeni Instagram-turisti opale selfieje da imaju tri u jednome: i sebe i Louvre i Mona Lisu bez ulaska u muzej?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne, u novom virtualnom, Mona Lisa je već otišla u prošlost. Zamijenila ju je Maurka. Već danas, kad u svoj Google ukucate “european art”, među slikama koje simboliziraju europsku umjetnost na prvom će vam se mjestu ukazati – Maurka, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

(…)

Pa i nama s izvjesnim sjećanjem ponekad je problem čitati nove vijesti i interpretacije istraživanja sukladne novoj političkoj korektnosti, razumjeti što nam se želi podvaliti, a što nastoji sakriti. Eto jednog primjera iz Njemačke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaštita djece

Ovih su dana objavljeni rezultati studije-slučaja “Safe in the City”, koju je proveo njemački ogranak međunarodne udruge s globalističkom agendom Plan International, čiji je program usmjeren na zaštitu djece, osobito djevojčica. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko se žene osjećaju sigurnima na ulicama njemačkih gradova.

Rezultati su porazni: čak osamdeset posto žena osjeća se nesigurnim i ugroženim dok džogiraju u parkovima, dok hodaju loše osvijetljenim ulicama, strahuju od nasilnog ili neželjenog seksualnog kontakta. Svaka četvrta izjavila je da je doživjela seksualno uznemiravanje, a svaka peta da je bila praćena i vrijeđana, ili joj se prijetilo na ulici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati i ne iznenađuju osobito, ako se sjećate što se događalo u njemačkim gradovima u mjesecima i prvim godinama nakon velikog migrantskog vala: sinkronizirani napadi migranata na žene u silvestarskoj noći, učestali kolektivni seksualni napadi na žene s ciljem sramoćenja, uvođenje opsadnog stanja u studentske kampuse u kojima studentice dobivaju pratnju za noćni povratak kući…

Svaka racionalna procjena govori vam da su ovakvi rezultati istraživanja očekivani kada u gradove dovedete stotine tisuća mladih muškaraca, iz drugog civilizacijskog kruga, bez perspektive, a neke i uistinu inficirane virusom osvajanja i podčinjavanja Europe, i zatvorite ih u azilantske polurezervate. To naprosto vodi u ovakve napade i posljedično u radikalizaciju domaćeg stanovništva, u sukob. Ali o tome se više ne piše. To znaju tek oni s duljim pamćenjem.

Ako kliknete, internet će vam “reći” da direktor njemačkog Plan International Maike Röttger, ukazujući na ozbiljnost situacije, ne preporučuje da se preispitaju imigrantske politike. Naprotiv, i samo je istraživanje o sigurnosti žena provedeno tako da se izbjegne svako povezivanje s imigrantima. Krivi su: alkohol, droga i – stereotipi o ženama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A kako bi promijenio stereotipe, Röttger poziva da se muškarce i dječake pouči drukčijem razmišljanju o rodnim (gender) ulogama. Odnosno, virtualni uzroci porasta nasilja već u javnom prostoru pobjeđuju stvarne. Šegrt je već uz bok Leonardu, zaključuje Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.