Zamjenik Angele Merkel: Europa se ponovno osramotila; Prag kritičan prema ‘nesuvisloj’ politici Berlina

Zamjenik njemačke kancelarke Angele Merkel Sigmar Gabriel ocijenio je u utorak da se Europska unija “osramotila” nakon što na ministarskom sastanku u Bruxellesu dan prije nije postignut dogovor o raspodjeli izbjeglica među državama članicama.

U ponedjeljak navečer “Europa se ponovno osramotila”, rekao je Gabriel na konferenciji za novinare.

“Ovo što smo doživjeli sinoć ugrožava Europu još više od grčke krize”, upozorio je. “A ako se ne dogovorimo, tada će europske proračunske projekcije srednjoročno biti samo puste riječi”.

“Njemačka nije spremna biti u Europi, recimo to tako, onaj koji plaća (…) Svi sudjeluju kada primaju novac, ali nitko kada treba preuzeti odgovornost. Ako se tako nastavi, to će biti kraj sadašnjih oblika financiranja”, rekao je.

Gabriel je u ponedjeljak rekao da Njemačka ove godine očekuje milijun migranata i izbjeglica s Bliskog istoka i iz Afrike.

Nešto ranije, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere predložio je da se smanje sredstva iz europskih strukturnih fondova onim državama članicama koje ne žele pristati na kvote za raspodjelu migranata i izbjeglica.

“Moramo razgovarati o oblicima pritiska”, rekao je za ZDF. Države koje odbacuju kvote “često su one koje primaju mnogo sredstava iz strukturnih fondova”, rekao je.

Države članice EU-a nisu u ponedjeljak uspjele postići dogovor o obveznoj raspodjeli 120.000 izbjeglica. Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka ne žele pristati na kvote.

Prag kritičan prema “nesuvisloj” politici Berlina prema migrantima

Češki ministar unutarnjih poslova Milan Chovanec obrušio se u srijedu na “nesuvislu” politiku Njemačke po pitanju migracije, nakon što države članice EU-a nisu u ponedjeljak uspjele postići dogovor o obveznoj raspodjeli 120.000 izbjeglica.

“Nesuvisla politika Njemačke trenutno je najveći problem prema rješavanju migracijske krize”, napisao je ministar na Twitteru. “Pokazivanje mišića susjedima preko granice neće sakriti tu činjenicu”, dodao je ministar u svom ‘tweetu’.

Ranije je njegov njemački kolega Thomas de Maiziere, čija je zemlja zasićena brojem azilanata, natuknuo mogućnost kažnjavanja zemalja koje odbacuju prijedlog o obveznim kvotama za prihvat migranata smanjivanjem europskih strukturnih fondova, otvoreno govorivši na ZDF-u o primjeni “načina pritiska”.

“Nismo se jučer dogovorili u Bruxellesu. Složena rasprava. Malo razumijevanja za argumente Višegradske skupine u kojoj su Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka”, podsjetio je Chovanec.

Njemačka je u međuvremenu u nedjelju ponovo uspostavila kontrolu na svojim granicama, suspendiravši de facto slobodu kretanja na europskom prostoru.

Berlin predlaže smanjenje strukturnih fondova zemljama koje se protive izbjegličkim kvotama

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere u utorak je, nakon neuspjelog sastanka o raspodjeli izbjeglica po zemljama članicama Europske unije, spomenuo mogućnost da bi članice koje odbijaju prihvatiti obvezne kvote izbjeglica, mogle dobiti manje novca iz strukturnih fondova EU.

“Moramo govoriti o načinima pritiska”, rekao je za njemački ZDF de Maiziere.

Zemlje koje odbijaju raspodjelu u skladu s kvotama “često su zemlje koje primaju puno europskih strukturalnih fondova”, rekao je te izrazio žaljenje zbog “izostanka solidarnosti”.

“Smatram da je pravedno… da primaju i manje financijskih sredstava” od Europe, rekao je de Maiziere i dodao da odobrava sličan prijedlog što ga je iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

U ponedjeljak navečer, ministri unutarnjih poslova 28 zemalja članica EU-a na hitnome sastanku u Bruxellesu nisu se uspjeli dogovoriti o obveznim kvotama za raspodjelu 120 000 izbjeglica.

Protiv kvota bile su zemlje Višegradske skupine – Slovačka, Češka, Poljska i Mađarska te Rumunjska, Latvija i Velika Britanija.

Nakon sastanka objavljeno je da postoji načelna suglasnost o raspodjeli 120 000 migranata te će se o provedbi te suglasnosti razgovarati na sastanku ministara unutarnjih poslova 8. listopada u Luxembourgu.

Ministri su pak ranije u ponedjeljak na istome sastanku u Bruxellesu odlučili raspodjeliti 40 000 izbjeglica koji će u sljedeće dvije godine biti preseljeni iz Italije i Grčke. Riječ je o privremenom i izvanrednom mehanizmu kako bi se pomoglo Grčkoj i Italiji, zemljama u koje prvo ulaze izbjeglice s Bliskog istoka. Odluka se odnosi na ljude koji po međunarodnom pravu imaju pravo na zaštitu i koji su stigli ili koji će stići na teritorij EU-a u razdoblju od 15. kolovoza 2015. do 16. rujna 2017.

Merkel i Faymann traže krizni summit na temu izbjeglica

jemačka i Austrija traže hitno sazivanje kriznog summita Europske unije na kojem bi se donijele mjere pomoći zemljama iz kojih dolazi najveći broj izbjeglica, priopćeno je nakon susreta kancelarke Angele Merkel i njezina austrijskog kolege Wernera Faymanna u utorak u Berlinu.

“Izbjeglički problem može biti riješen samo na europskoj razini”, rekla je Angela Merkel na zajedničkoj konferenciji za tisak s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom u Berlinu. Ona je ustvrdila da summit mora biti održan, ne u listopadu kako je prvobitno planirano, nego već sljedećeg tjedna.

“Vrijeme nam istječe. Moramo djelovati brzo”, ustvrdila je kancelarka. Ona je rekla da na summitu neće biti riječi o raspodjeli izbjeglica jer da je ova tema “u rukama ministara unutarnjih poslova”, nego o tomu kako pomoći zemljama iz kojih najveći broj izbjeglica dolazi. I to “u suradnji i bliskom dijalogu s Turskom”.

U planu je, kako je naglašeno, i izgradnja tzv. “Hotspots” za prijem izbjeglica u Grčkoj i Italiji, u kojima bi tražitelji azila bili registrirani i raspoređeni po zemljama članicama Europske unije. Ekonomske izbjeglice bi bile odmah vraćene natrag.

Zahtjev za sazivanjem kriznog summita već je odaslan predsjedniku Vijeća EU Donaldu Tusku, koji još po tom pitanju nije donio odluku.

Angela Merkel je istodobno odaslala poruku izbjeglicama koje su već u zemljama Europske unije ili se nalaze na putu prema njima.

“Nitko nema pravo sebi odabrati zemlju Europske unije u kojoj želi ostati”, poručila je Merkel, ali je istodobno odbacila prijedloge austrijskog kancelara, ali i nekih njemačkih političara, koji su tražili kaznene mjere za one članice Europske unije koje odbiju prihvatiti izbjeglice.

“Prijetnje ne vode nikuda”, rekla je Merkel pozvavši na povratak europskom duhu.

Austrijski kancelar Faymann je upozorio na opasnost humanitarne katastrofe ukoliko se ne bude djelovalo brzo.

“Mi ne možemo ljude pustiti da se probiju do nas i onda ih pustiti da čekaju. To bi izazvalo humanitarnu katastrofu”, rekao je Faymann u Berlinu.

On je međutim upozorio da teret izbjeglica ne smije ostati na leđima Njemačke, Austrije i Švedske.

“Ove tri zemlje ne mogu same riješiti problem humanitarne pomoći i prava na azil”, rekao je Faymann nakon susreta s Merkel.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah