Mnogo pitanja se postavlja u javnom prostoru vezano za hrvatsku vanjsku politiku te da li i ona treba, zbog situacije u Afganistanu preuzeti na sebe dio odgovornosti i tereta koji se može dogoditi ako nastupi izbjeglička kriza.
> Tko su talibani, što žele i kolika je Bidenova odgovornost za njihovo preuzimanje Afganistana?
> Trump: Vrijeme je da Biden zbog sramote u Afganistanu podnese ostavku
Zbog toga su ovih dana sve glasnija politička prepucavanja jer svaka politička opcija u Saboru ima svoje mišljenje o situaciji koja se dogodila.
Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić ističe kako mu je zanimljivo vidjeti kako određeni politički i aktivistički krugovi koriste svaku situaciju kako bi Hrvatskoj nabijali nekakve moralne i povijesne dugove.
„U ovom slučaju kako bi poticali migraciju za koju iz zapadnoeuropskog primjera, pogotovo iz 2015., vidimo da ne može donijeti ništa dobro“- kaže Raspudić.
Dodaje i kako Hrvatska nije sudjelovala u napadu na Afganistan i rušenju tamošnje vlasti 2001., godine niti su, kaže, hrvatski vojnici sudjelovali u borbenim akcijama s obzirom na to da su hrvatski kontingent 2003. u Afganistan otišao u mirovnu misiju.
Što se tiče jeftine radne snage Raspudić je poručio:
„O tome kako i koliko Hrvatska treba pomoći u jednoj humanitarnoj krizi možemo raspravljati, ali nedopustivo je za nas da se bilo što Hrvatskoj nameće kao moralni dug tamo gdje ga nema a sve kako bi se provodila nečija ideološka agenda.”
Svoj stav su prvi iznijeli iz platforme „Možemo“ poručivši da se treba osigurati evakuacija hrvatskih državljana i podržati međunarodna zaštita za izbjeglice i da bi to trebali napraviti sve članice NATO-a koje su slale svoju vojsku na područje Afganistana.
Peđa Grbin naglasio je da moramo pomoći izbjeglicama zbog solidarnosti, jer su i nama drugi pomagali kada nam je bila potrebna pomoć. Upozorio je da moramo djelovati kako se ne bi ponovio scenarij iz 2005. godine.
Hrvoje Zekanović smatra da je Zapadna civilizacija na koljenima jer ne može zaštiti svoje interese nigdje u svijetu. Upozorio je i na migracije koje uvelike mogu promijeniti prostor na kojem živimo. Naglašava da problem nije u migrantima nego u sustavu koji promovira krive stvari i ne prepoznaje demografski pad.
Podsjetimo, od 2003. godine pa do povratka našeg zadnjeg kontingenta prošle godine u misiji u Afganistanu sudjelovalo više od pet i pol tisuća hrvatskih vojnika, a u medijima je izašao podatak da je za tu plemenitu svrhu utrošeno više od dvije milijarde kuna. U Afganistanu je pao i hrvatski vojnik Josip Briški koji je poginuo u napadu na vojni konvoj.
Da će politička odluka biti okončanje misije, prvi je dao naslutiti šef države, nakon prve hrvatske žrtve. U kampanji je govorio da ondje nemamo što raditi. Milanovićevi prethodnici odlazili su u Afganistan. Kolinda Grabar-Kitarović bila je više puta. Operacija je od 2003. do povratka stajala više od 2,2 milijarde kuna. Ali u ratu, koji su zajedno sa saveznicima vodili punih 20 godina, Afganistancima nisu donijeli mir.
Dio zastupnika je od MVEP-a zatražio proaktivnu ulogu EU u zbrinjavanju izbjeglica i zaštitu ljudskih prava afganistanskih državljana.
Povećava li se mogućnost novih terorističkih napada dolaskom novih migranata?
Europa se svakako treba spremiti za novi migrantski val kojeg možemo očekivati na ovim prostorima.
Dr. sc. Marinko Ogorec za HRT je kazao kako misli da će se raditi o ozbiljnom migracijskom valu, da će jedna veća masa ljudi prije svega krenuti za sigurnošću, a kasnije i za boljim životom, te da Europu očekuju nova izazovna vremena.
Na zahtjev SAD-a, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija će primiti civile koji su surađivali sa Sjedinjenim američkim državama i zapadnim snagama, u prijelaznom razdoblju, koje može trajati i 14 mjeseci, do odlaska u SAD. Neki upozoravaju kako se treba pribojavati infiltracije talibana i time rasta terorizma.
“U ovakvoj situaciji svašta je moguće, pa i ubacivanje potencijalnih terorista i radikala koji će nastaviti radikalizirati muslimansko stanovništvo u Europi i dalje. Što se tiče ove situacije, mislim da su Sjedinjene američke države najodgovornije za ovakvu situaciju i da bi trebale što prije prihvatiti ljude koji su im bili kolaboracionisti dok su oni bili u Afganistanu.” zaključio je Ogorec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
