Kako se polako nazire kraj rata u Ukrajini – rata između dvije najveće europske države – možda je vrijeme da pokušamo podvući crtu ispod najveće katastrofe koja je pogodila Europu u posljednjih osamdeset godina i rata između ondašnje dvije najveće europske države. Tako ćemo, možda, bolje vidjeti kako smo došli do ove točke i zašto su iscrpljene sve mogućnosti ratnih rješenja sukoba za obje strane, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Kao i svaki rat, i ovaj je počeo jednim Blitzkriegom. Većina analitičara, ali i službi – ne samo ona ruska – vjerovala je kako će, u slučaju rata, Rusija pregaziti Ukrajinu u nekoliko dana. Međutim, kako to već biva, i ovoga puta takav se optimizam pokazao jalovim. Ukrajinci nisu bili goloruki, nego su imali vojsku koju je činilo više od tristo tisuća ljudi pod oružjem i još toliko u pričuvi. Ukrajinci nisu ruske tenkove dočekali cvijećem. Uz to, Ukrajini su potekle stotine milijardi dolara zapadne pomoći u oružju i logistici.
Ispostavilo se kako su se Rusi jako preračunali u svojim predviđanjima kako će rat u Ukrajini biti brzo riješen. Umjesto toga, dobili smo teško ratovanje i tvrdu bojišnicu koja se jako teško pomicala, nalik na situacije iz Prvog svjetskog rata, gdje se uglavnom koristila teška artiljerija i avijacija za osvajanje i najmanjeg sela.
>Ristić: Europa mora opet izgraditi svoju elitu, nakon što ju je Amerika izbacila iz svoje orbite
Prvi dronovi koje su Ukrajinci koristili bili su turski Barjaktari TB2
Međutim, Rusi su se najviše preračunali u vezi s jednom stvari, koju nitko nije mogao predvidjeti. Riječ je o malom tehnološkom izumu, za koji će se ispostaviti kako će u potpunosti odrediti sudbinu tog rata. To iznenađenje Ruse će dočekati na samom bojištu. Prvi dronovi koje su Ukrajinci koristili bili su turski Barjaktari TB2. Njima su mogli precizno odrediti pozicije ruske artiljerije, ali i direktno gađati te postrojbe. Rusi su, nakon prvobitnog šoka, vrlo brzo uspjeli usvojiti, prilagoditi i čak razviti tu novu vojnu tehnologiju za ratne uvjete. Danas su dronovi glavno rusko oružje na ukrajinskom bojištu. Njima oni uspijevaju ne samo djelovati po neprijateljskim pozicijama već i direktno utjecati na samo pozicioniranje na bojištu.
To se moglo vidjeti tijekom nedavne iznenadne akcije ruske vojske na bojištu u regiji Kursk. Ukrajinski napad na regiju Kursk prošloga ljeta imao je za cilj osvajanje nuklearne elektrane i bunkera s nuklearnim oružjem. Rusi su uspjeli odbiti napad, ali obje su strane zaglavile na bojištu više od pola godine. No Rusi su u međuvremenu razvili tehnologiju dronovskog ratovanja u toj mjeri da su u nekoliko dana uspjeli istjerati Ukrajince s ruskog teritorija. Kursk, sinonim za najveću tenkovsku bitku, postao je sada sinonim za najveću bitku dronova.
>Ristić: Svijest europskih lidera zarobljena je u okvirima prošlosti
Dronovi su veliki dio sadašnje vojne opreme pretvorili u staro željezo
Što je omogućilo rusku premoć u bitki dronova pokraj Kurska? Nekoliko stvari. Prije svega, Rusi su opremili dronove kamerama za noćno promatranje, tako da dronovi mogu operirati na bojištu 24 sata. Noć više nije bila zaštita od napada dronovima. Potom, ruski dronovi su manji, pa mogu upadati i u najmanja skrovišta. Treće, i najvažnije, Rusi su uspjeli centralizirati i međusobno koordinirati operacije dronova. Bitka kod Kurska definitivno nas je uvela u eru ratovanja dronovima.
Teško je i zamisliti što to sve znači za budućnost ratovanja. Dronovi su veliki dio sadašnje vojne opreme pretvorili u staro željezo. Tenkovi i artiljerija su, naravno, još uvijek u upotrebi, ali kakav je smisao proizvoditi skupocjeno oružje kada je ono laka meta za jeftine dronove? Slično vrijedi i za ostatak konvencionalnog naoružanja. Postalo je zastarjelo.
Ulazak u eru dronova može se usporediti s prelaskom iz brončanog u željezno doba. Oružje od skupe bronce mogla su si priuštiti samo velika carstva, dok sa željezom i male državice postaju igrači na sceni. Dronovi su ogroman udarac konceptu velikih sila – oni znače ultimativnu demokratizaciju ratovanja jer se i manje države mogu suprotstaviti velikim silama. Dronovi su i razlog zašto je Rusija prestala biti velika sila. Ukrajina je ogledan primjer za to.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.