Miro Kovač, bivši ministar vanjskih i europskih poslova, govorio je o ratnim zbivanjima u Ukrajini, o tome što bi moglo okončati rat, NATO-u, padu letjelice u Zagrebu, prenosi Večernji list.
– Hrvatska je od početka na pravoj strani, na strani Ukrajine koja je žrtva i napadnuta je. Treba pohvaliti naše vlasti na razini županija koje pomažu izbjeglicama koje dolaze u našu zemlju. Situacija je na terenu, pak, teška. Grad Mariupolj gotovo je sravnjen sa zemljom poput Vukovara. Ako se ubijaju civili, sigurno da je to ratni zločin. Rusi su očito odlučili osvojiti taj grad, no nadam se da će se civili uspjeti izvući – kazao je Kovač na početku.
Zašto je Rusima važan Mariupolj?
– Cilj Rusije je osakatiti Ukrajinu, učiniti je ovisnom o njoj te da zauzme dio koji povezuje Krim sa zapadnim dijelom Rusije, odnosno samoproglašenim republikama Luhansk i Doneck. Ne znamo do kuda će doći ruska vojska, a njezini upadi u drugim dijelovima Ukrajine otežavaju obranu na jugoistoku.
– Činjenica je da Rusija nema dovoljno vojnika za okupaciju cijele Ukrajine. Rusi imaju nekih 200 tisuća vojnika, Amerikanci su imali 300 tisuća kad su krenuli na Irak 2003. godine. Najbolji je primjer Zimski rat 1939. godine kad su Sovjeti krenuli na Finsku s milijun vojnika. Finci su se lavovski branili sa 300 tisuća ljudi kao danas Ukrajinci, no nisu izdržali dulje od dva mjeseca. Na kraju su morali pristati na pregovore u Moskvi te na ustupanje deset posto teritorija.
Je li Zapad reagirao prekasno?
– Volio bih da je ovo Euro-atlantska zajednica izbjegla. Trebali smo još 2014. godine nakon osvajanja Krima, na zahtjev Ukrajinaca poslati tamo mirovne snage. Rusi bi u tom slučaju mnogo teže krenuli u invaziju. No, valjda je postojao neki strah od reakcije Rusije. I sada plaćamo cijenu zbog toga. Putin sada u svim potezima vidi slabost Zapada.
Je li prerano za pregovore o prekidu rata?
– Nikad nije rano za pregovore. Volio bih zbog ukrajinskog naroda da što prije krenu pregovori o završetku sukoba. Sve će vjerojatno ići u smjeru na Ukrajina bude neutralna i demilitarizirana. Sumnjam da Ukrajinci sami mogu povratiti okupirani teritorij. A s obzirom da je Biden isključio intervenciju kopnenih snaga, naravno da je to poticaj Putinu da nastavi s ratnim djelovanjima. Najbolje rješenje bi bilo da Ukrajina bude teritorijalno cjelovita, neutralna te na putu prema EU-u.
Objavljeno je da i Kina šalje pomoć Ukrajini
– Kinezi su više na strani Rusije i u ovome vide veliku šansu. Oni bi mogli biti jedni od pobjednika. Čujemo što se događa u Perzijskom zaljevu i Kina će tamo biti mnogo prisutnija. Mijenja se puno toga i oni u ovome vide mogućnost da jednog dana napadnu Tajvan bez posljedica i da ga inkorporiraju. Zanimljivo kako su i zemlje ASEAN-a osudile napad Rusije no samo joj je Singapur uveo sankcije. Stoga, Amerikanci moraju paziti da ne izgube utjecaj na području Azije.
Koliko ovaj rat mijenja geopolitičku kartu svijeta?
– Mnogo toga se mijenja, sve više idemo prema multipolarnom svijetu. Jer trebalo se stati snažnije uz Ukrajinu u startu kada se izjasnila da želi ići prema zapadu. Sada se ona bori za svoju samostalnost, a bilo bi joj mnogo lakše da je imala konkretniju pomoć i da su recimo zračne i kopnene snage ranije bile raspoređene. Nikakve ekonomske sankcije neće zaustaviti invaziju Rusije. Volio bih da budem u krivu, no bojim se da neću biti.
Ako se ne postigne sporazum, može li doći do nepovoljnog ishoda?
– Rat je sigurno opcija koja nije popularna u SAD-u. Bidena očekuju izbori u studenom, rastu cijene energenata i u SAD-u te rat ne podržava velik broj stanovništva.
Može li se rat preliti na našu regiju? – Drago mi je da je nakon mnogo godina jasan signal poslan zapadnom Balkanu tako što je u BiH poslan dio vojnika EUROFOR-a. To je poruka da EU štiti svoj teritorij. Nažalost, prepustili smo brigu o sigurnosti nekim izvaneuropskim zemljama.
Prije desetak dana na Zagreb je pala bespilotna letjelica
– To je vrlo neugodna epizoda za NATO savez i zemlje preko čijeg teritorija je letjelica prošla. Srećom nije bilo žrtava. Čujemo da se mijenjaju protokoli kad je riječ o takvoj pojavi što je dobro za NATO. Da je pala negdje na zapadu i da je bilo žrtava bilo bi svašta. Stoga i predsjednik te premijer trebaju surađivati, posebice kad se dogodi ovakva situacija – zaključio je Miro Kovač.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
