Rat u Ukrajini stajao je njezine saveznike do sada oko 160 milijardi eura računajući na sve oblike pomoći, ali su istodobno mjere podrške Ukrajini, ponajprije vezane za njezin izvoz hrane, izazvale poremećaje i nemir na tržištima.
Moderni ratovi u pravilu s vremenom izazivaju pitanja tko je počeo, koliko će sve to stajati i kako pritom spriječiti ozbiljnije pomake u geostrateškoj slici svijeta.
Zapadni saveznici Ukrajine od početka su zabrinuti ne samo za Ukrajinu, nego i za Rusiju. Drugim riječima, brinu se kako spriječiti ozbiljnije i šire posljedice ukoliko se tijek rata ne bude odvijao u skladu s predviđanjima.
Različiti izvori zabrinutosti zbog Ukrajine
Ta se zabrinutost ponajviše osjeća u Njemačkoj, koja je od samog početka rata čvrsto stala na stranu zapadnih saveznika, dok je istodobno svjesna svoje tradicionalne gospodarske međuovisnosti s Rusijom. Njemačka je glavni opskrbljivač Rusije tehnologijom, a od nje dobiva energente i dijelom hranu.
>Dijanović: Liberalna paradigma međunarodnih odnosa u mnogim je aspektima srušena
Tijekom rata, posebice nakon pokretanja ukrajinske protuofenzive, zabrinutost za geopolitičke posljedice povećala se zbog procjene da bi mogući ruski poraz izazvao neslućene poremećaje u Rusiji, sve do raspada države.
Zapadni analitičari, ponajprije američki, upozoravaju na vojnu silu kao kohezijski element ruskog političkog sustava i procjenjuju da bi u slučaju vojnog poraza nestale unutarnje spone ruske države, što znači prijetnju raspada Rusije.
Neovisno o tome koliko su te procjene realne, tim više što počivaju na pretpostavci negativnog ishoda rata za Rusiju, koja u trenutačnim okolnostima nije čvrsta, svjetske sile razmišljaju i o tome scenariju. U tom smislu, vlada zabrinutost zbog geostrateške neravnoteže koja bi pritom nastala.
No aktualnije, realnije i opipljivije su posljedice što ih rat u Ukrajini sve više izaziva na svjetskim tržištima, posebice tržištu hrane. Ukrajina i Rusija veliki su izvoznici hrane, a ograničenja u ukrajinskom izvozu, izazvana ratom, dovela su do lančane reakcije na tržištima.
Pomoć Ukrajini u iznosu od 160 milijardi eura
Ukrajinski saveznici, kao i oni koji pomažu Ukrajini iako nevoljko biraju stranu, do sada su joj pružili pomoć u visini oko 160 milijardi eura, izračunao je njemački Institut za svjetsko gospodarstvo (Institut für Weltwirtschaft).
>The Washington Post: U Londonu, Parizu i Washingtonu vlada tmurno raspoloženje glede potpune Ukrajinske pobjede
Riječ je o ukupno 41 zemlji, koje pomoć Ukrajini pružaju samostalno ili u okviru međunarodnih institucija i projekata. U tome sudjeluju Europska unija, skupina G7, Australija, Južna Koreja, Turska, Norveška, Novi Zeland, Švicarska, Kina, Tajvan, Indija i Island.
Spomenuti iznos od 160 milijardi eura odnosi se na vladinu pomoć, dakle pomoć iza koje službeno stoje državna tijela i koja je vojne, financijske ili humanitarne naravi. Riječ je naravno o pomoći koja je javno poznata, odnosno o službenim informacijama.
Jača udio vojne pomoći
Dok u pomoći koju Ukrajini pružaju Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Poljska ili Nizozemska prevladava vojni udio, u pomoći institucija Europske unije ili nekih drugih zemalja, primjerice Japana, dominira financijski dio pomoći. Pritom ukupno jača udio vojne pomoći.
>Lavrov: ‘Sukob u Ukrajini neće završiti dok Zapad ne prekine svoj rat s Moskvom’
Sjedinjene Američke Države najveći su donator Ukrajine u ovome ratu sa 70,7 milijardi eura vojne, financijske i humanitarne pomoći. Slijede institucije Europske unije s 35,1 milijardi eura, zatim Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka s oko 10 milijardi te zemlje poput Japana, Kanade, Poljske ili Nizozemske svaka s nekoliko milijardi eura.
No koliko god bila velika, ta pomoć i ne izgleda toliko velikom u odnosu na posljedice koje bi rat u Ukrajini mogao izazvati u političkim i gospodarskim odnosima u svijetu. Pritom ulogu ne igra samo zabrinutost za sudbinu Rusije koja sve više zauzima mjesto zabrinutosti za sudbinu Ukrajine, nego zabrinutost i za vlastita tržišta.
Ukrajina je europska žitnica
Ukrajina se zove i europskom žitnicom, poljodjelski karakter te zemlje odražava se i na njezinoj zastavi, u kojoj gornji plavi dio simbolizira nebo, a donji žuti žitna polja.
Ukrajinsko tlo, crnica bogata humusom, među najplodnijima je u svijetu. Tome pridonosi stepa, podneblje s malo kiše i hladnim zimama. Nadalje, Ukrajina je pogodna za uzgoj žitarica i zbog ravnice, područja koje se prostire i kroz Rusiju.
Oblik i struktura tla slični su kao u Panonskoj nizini, s tim što je ona u kojoj je Ukrajina najveća takva površina u Europi. Sve su to razlozi zbog kojih su Ukrajina i Rusija među najvećim izvoznicima kultura poput suncokretova ulja i pšenice.
Prema podatcima agencije za hranu UN-a FAO, Ukrajina sudjeluje sa 46 posto u ukupnom svjetskom izvozu suncokreta, a Rusija s 19 posto. Kad je riječ o suncokretovu ulju, ukrajinski udio je 41 posto, a ruski 19 posto.
Ukrajina izvozi više namirnica od Rusije
Deset posto svjetskog izvoza pšenice dolazi iz Ukrajine, a čak 14 posto iz Rusije. U izvozu ječma Ukrajina sudjeluje s 12 posto, Rusija s 9 posto, kukuruza Ukrajina 13 posto a Rusija jedan posto, uljane repe Ukrajina 10 posto a Rusija također jedan posto.
Rusija proizvodi više hrane, ali je ukrajinski izvoz razmjerno veći. Tome valja pridodati i podatak da Rusija ne raspolaže dovoljnim kapacitetom obrade hrane, pa primjerice izvozi žito u Tursku i druge zemlje, gdje se ono obrađuje i ponovno uvozi u Rusiju kao gotova hrana.
>Rusija zaustavlja trgovinu žitom, te tvrdi da su Ukrajinci uz pomoć Britanije napali crnomorsku flotu
65 posto ukrajinskog izvoza žitarica ide u zemlje u razvoju, a kad je riječ o kukuruzu, oko pola izvoza ide u razvijene zemlje a druga polovica u zemlje u razvoju. Gledano po zemljama, najveći dio namirnica Ukrajina izvozi u Tursku, čak 19 posto, zatim u Rumunjsku 13 posto, Španjolsku 10,3 posto, Egipat 7,8 posto, Poljsku 5,2 posto i Alžir 4,3 posto.
Kad se pogleda globalna slika ukrajinskog izvoza namirnica, područja u koja Ukrajina izvozi, osim u Europi i Sjevernoj Africi, nalaze se u istočnim i manjim dijelom zapadnim dijelovima Afrike, a Ukrajina izvozi i u Kinu, Oceaniju i Sjedinjene Države.
Kako dopremiti žito do primatelja?
Ruskim napadom na Ukrajinu došlo je do prekida izvoznih puteva, jer se izvoz odvijao uglavnom preko ukrajinskih luka na Crnome moru koje su sada blokirane.
Kao posljedica toga, došlo je i do poremećaja u opskrbi hranom u Africi. Čini se da Rusija vješto koristi tu situaciju kako bi se nametnula afričkim zemljama kao spasitelj, koji će ih ne samo opskrbiti hranom, nego će im prodati i tehnologiju, osloboditi ih od kolonijalnih utjecaja i omogućiti im opći procvat.
Pritom, vratimo se opet na kratko globalnoj slici ukrajinskog izvoza, južni dio Afrike, središnji dio kao i dobar dio zapadne strane toga kontinenta uopće nije ovisan o hrani iz Ukrajine.
Međunarodna zajednica u srpnju prošle godine postigla je sporazum nazvan “Crnomorska inicijativa sigurnog prijevoza žitarica i namirnica iz ukrajinskih luka”, koji je omogućio siguran prolaz brodovima s ukrajinskim žitom preko Crnog mora. Na taj je način Ukrajina do srpnja ove godine izvezla gotovo 33 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda.
Porasla cijena žitarica na svjetskom tržištu
No, s vremenom se pokazalo da sigurnost i nije tako velika, da će rat potrajati i da Rusija nije voljna dugo davati privolu za prolaz brodova s ukrajinskim namirnicama.
U međuvremenu, što zbog manjka ukrajinskog žita što zbog straha da bi moglo doći do globalnih nestašica, cijena žitarica na svjetskom tržištu naglo je porasla.
>Eurostat: Rast cijena žitarica u EU bio je 52 posto, a gnojiva 101 posto u 2022. godini
Europska unija reagirala je dogovorom o takozvanim koridorima solidarnosti, drugim riječima stavila je svoje prometnice i luke na raspolaganje za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. U tome dogovoru sudjeluje i Hrvatska sa svojim lukama.
No problem cijena time se nije riješio, štoviše, pokazalo se da europske vlade nisu pripremljene na tržišne poremećaje zbog rata u Ukrajini.
Cijena pšenice na burzama trenutačno se kreće oko 235 eura za tonu. Među europskim poljodjelcima pronio se glas da bi cijena, zbog ukrajinskog žita, mogla pasti čak na 70 eura i zavladala je panika. U međuvremenu se čini da je ta informacija pogrješna, da počiva na pogrješnim pretpostavkama, ali ipak ima stvarne razloge.
Solidarnost protiv solidarnosti
Pokazalo se da dobar dio ukrajinskog žita, koji se prevozi “koridorima solidarnosti”, nikad ne stigne do luka odakle bi se trebalo prevoziti dalje, nego nestane negdje na putu unutar granica Europske unije. Sukladno zakonitostima tržišta, time se povećava ponuda a to znači i pad cijena, što nije bila nakana stvaranja “koridora solidarnosti”.
Poljoprivrednici u Poljskoj i nekim drugim zemljama osjetili su se ugroženima i krenuli su prosvjedovati. Reagirale su Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska mjerama zaštite svojih proizvođača.
To je pak izazvalo reakciju ostalih u Europskoj uniji, jer su time mjere solidarnosti s Ukrajinom odjednom ugrozile institucionaliziranu solidarnost među članicama Unije.
>Kongoanski zastupnik za Politico: Odnosi Zapada s Afrikom i Azijom su na rubu kolapsa – u korist Rusije
U međuvremenu, pokazalo se da ukrajinsko žito ne predstavlja posebnu prijetnju velikim europskim proizvođačima, poglavito zbog uhodanih mehanizama na tržištu, ali je narušilo ravnotežu.
Svi kao da čekaju da se stvari riješe same od sebe
Naposlijetku, upravo su navedene zemlje koje su odlučile zaštititi svoje poljoprivrednike posebice ranjive zbog vlastitih strukturnih slabosti. Drugim riječima, ukrajinsko žito ne može unijeti veću nestabilnost na opće europsko tržište, ali i te kako može ugroziti neka manja tržišta unutar njega.
Tome valja dodati da, prema raspoloživim informacijama u odgovarajućim stručnim krugovima, korisnih raspoloživih informacija nema, jer se europske vlade i institucije Unije nisu pripremile na takav razvoj događaja i dijelom uopće nemaju uvid u promjenjivo stanje na tržištu.
Pravog odgovora na poremećaj na tržištu žitarica u Europi zasad nema, niti se dade nazrijeti. Dojam je da se svi nadaju da će rat brzo završiti, da u njemu nekim čudom ni Ukrajina ni Rusija neće biti poražene i da će uskoro opet sve biti po starom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
