Manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna, što čini 67,1 postotni udio u hrvatskom BDP-u, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavljenog danas u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Dug središnje države veći je 20, a lokalne 15 posto u odnosu na 2012. godinu.
„Dug opće države iznosi 67.1 posto, od toga na središnju državu ide 65.6 posto BDP-a, lokalna država 1.5 posto BDP-a što u apsolutnim iznosima iznosi 215 milijardi kuna središnjoj državi, a to je povećanje od 20 posto, te 5 milijardi na lokalnoj državi što je povećanje od 17 posto,“ rekli su iz DZS-a na današnjoj konferenciji za novinare u travanjskoj notifikaciji o prekomjernom proračunskom manjku za 2013. godinu.
Iz DZS-a kažu da se radi o dugu i deficitu po metodologiji nacionalnih računa, ESA 95 metodologiji prema kojoj obuhvat opće države čini državni proračun i svi njegovi korisnici, svi izvan proračunski korisnici (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatski fond za privatizaciju i Centar za ekonomsko restrukturiranje i prodaju), a ulaze u metodologiju i javna poduzeća HRT i HŽ infrastruktura, svi lokalni proračuni i svi korisnici lokalnih proračuna te izvanproračunski fondovi, odnosno Zavod za zdravstveno osiguranje, Zavod za mirovinsko osiguranje i Zavod za zapošljavanje.
U DZS-u napominju kako će se od rujna koristiti nova metodologija, a da je jedna od najvažnijih promjena mijenjanje ESA drva odluka. „Trenutno važeće pravilo je da svako poduzeće u kojem 50 posto vlastitih prihoda pokriva više od 50 posto ukupnih rashoda se ne sektorizira kao dio opće države. Najznačajnija promjena u novoj ESI je da ćemo morati detaljnije pratiti strukturu upravljanja što znači da ćemo dodatno morati proučiti sva javna poduzeće ne samo u prihodima i rashodima već i osnivačke akte, upravljačku strukturu,“ poručuju iz DZS-a i napominju kako će po trenutnim podacima Hrvatske autoceste ući u opću državu, a za ostala poduzeća se ne može sa sigurnošću tvrditi.
„U 2013. godini deficit sektora opće države iznosi 16 milijardi i 172 milijuna kuna odnosno 4.9 posto BDP-a. Najznačajniji doprinosi deficitu su 0.7 posto prilagodbe poreznih prihoda prema metodi vremenski prilagođenog novčanog tijeka. To znači statističku korekciju za ulazak u EU budući da su se prihodi PDV-a pomakli za jedan mjesec te efekt fiskalizacije. Da nije bilo te prilagodbe, deficit bi bio veći za otprilike pola postotnog poena BDP-a,“ tvrde u DZS-u.
Napominju kako su tu također uključene i ostale prilagodbe koje negativno prinose s 0.4 posto BDP-a, od čega se 0.2 posto odnosi na kapitalnu injekciju HBOR-a, odnosno uplatu u temeljni kapital koji se mora tretirati kao kapitalnu transakciju koja je nekih 670 milijuna kuna, te 0.1 posto BDP-a na preuzimanje duga javnog poduzeća HŽ putnički prijevoz to jest 263 milijuna kuna.
DZS je iznio i podatke o deficitu opće države prema institucionalnom sektorima prema kojima su ukupni prihodi svega što se statistički smatra državnim u 2013. godini iznosili 134 milijarde i 651 milijun kuna što je pola posto više nego protekle godine dok su ukupni rashodi iznosili 150 milijardi i 823 milijuna kuna odnosno 0.4 posto više nego prošle godine. „To nas dovodi do deficita opće države koji iznosi 16 milijardi i 172 milijuna kuna odnosno smanjen je za 0.7 posto u odnosu na prošlu godinu,“ objašnjavaju u DZS-u.
„Deficit središnje države je porastao i on iznosi 17 milijardi i 905 milijuna kuna odnosno 5.5 posto povećanja. Lokalna država je ove godine prvi put u značajnijem suficitu koji iznosi 238 milijuna kuna, a u suficitu su i fondovi socijalne sigurnosti u iznosu od milijardu i 496 milijuna kuna. Izdaci za kamate su porasli za 2.1 posto te iznose 10 milijardi i 74 milijuna kuna. Primarni deficit opće države umanjenom za rashode za kamate koji iznosi 6 milijardi i 98 milijuna kuna ili 5 % manje nego prošle godine,“ kažu u DZS-u.
Po pitanju udjela u BDP-u, deficit opće države iznosi -4-9 posto, središnja država je na -5.5 posto, lokalna je na 0.1 posto i fondovi socijalne sigurnosti su na pola postotnih poena, dok izdaci za kamate čine 3.1 posto BDP-a.“ Razlika koja se primjećuje u fondovima socijalne sigurnosti proizlazi iz toga jer su socijalni fondovi integrirani u državnim proračunima,“ zaključili su u DZS-u.
