Kruh i mlijeko neće poskupjeti jer PDV ipak ostaje na pet posto za te osnovne namirnice. No, slaba je to utjeha mljekarima koji jedan po jedan zatvaraju farme. Hrvatska je prije 14 godina imala 65 tisuća mliječnih farmi, a danas ih ima 7 tisuća. Jednostavnom matematikom ispada da svakoga dana propada 11 mljekara. Kako spasiti hrvatsku proizvodnju mlijeka? Zašto svake godine uvezemo hrane za gotovo dvije i pol milijarde eura, a istovremeno imamo pola milijuna hektara neobrađene zemlje? Mogu li briselski fondovi spasiti hrvatsko selo? Kako će biti riješene mutne radnje s poticajma na tuđu zemlju?
O tome su sinoć u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Mislava Togonala, razgovarali ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava “Život” Antun Laslo, predsjednik Proizvođačke organizacije Mliječni put Mladen Šolčić, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević i savjetnik za tržište hrane Stipan Bilić.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić sinoć je najavio da će do kraja godine u zakonsku proceduru uputiti Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Novim bi zakonom trgovcima bilo onemogućeno da prodaju mlijeko ispod proizvodne cijene hrvatskih mljekara. Činjenica je da poljskim, mađarskim ili nekim drugim seljacima u EU država puno više pripremila. Hrvatska politika nije pripremila seljake za tržište EU.
Naši su mljekari konkurentni po proizvodnji mlijeka po grlu, istaknuo je ministar, ali zbog neuređenog tržišta i neadekvatnih rokova plaćanja imamo to što imamo. Cijena mlijeka od 2 kune i 69 lipa je apsolutno bizarna bizarna. Na pitanje što država može napraviti, ministar je najavio Novi zakon koji će ograničiti trgovce. Mi ćemo, nadam se, do kraja godine uputiti u sabor Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji će s puno članka i puno stvari regulirati puno ovih stvari koje se događaju. Više se ne bi trebalo moći desiti da trgovački lanac prodaje mlijeko ispod proizvodne cijene, niti će se moći otkupljivači tako ponašati.
Podržala ga je i europarlamentarka Marijana Petir koja je dodala da uz novi zakon treba uvesti i interventnu cijenu otkupa mlijeka koja ne smije biti ispod 30 euro centi, dok maloprodajna cijena mlijeka mora biti oko 5 kuna.
Petir je postavila niz pitanja na koje se moraju pronaći odgovori kako bi se spasili mljekari. Zanima je kako je moguće da hrvatski mljekari moraju slati mlijeko u križevački laboratorij, a strana mlijeka dolaze bez kontrole. Otkupljivači čekaju po tri mjeseca da plate mlijeko, mogu raskinuti ugovore kad god žele, a mljekari obratno ne mogu ništa. Ipak, kazala je kako su i hrvatski otkupljivači u nezavidnoj situaciji jer im trgovački lanci i mlijeko iz uvoza postavljaju te kriterije. Zastupnica u Europskom parlamentu dotaknula se i veterinarske inspekcije. U emisiji je spomenula zanimljiv primjer starice koja s mirovinom od 640 kuna mora platiti kaznu od 2600 kuna jer je njen nerast oplodio njenu krmaču a nije imao licencu. Sporno je, kazala je Petir, što je starica prije toga više puta krmaču vodila na umjetnu oplodnju, a ona niti jednom nije uspjela. Zašto ta veterinarska inspekcija nije provjerila sa kakvim to sjemenom oplođuju krmače jer očito, ako nešto tri puta nije uspjelo to sjeme nije valjalo, a ne da se iskaljuju na starici koja živi u nemogućim uvjetima.
Ministar Tolušić je na propust veterinarske inspekcije sam ponudio da će gospođi platiti račun iz svojeg džepa te je najavio da će za njegovog mandata inspekcije i ministarstvo konačno raditi svoj posao.
Savjetnik za tržište hrane Stipan Bilić ukazao je na veliki problem krivo prikazanih površina poljoprivrednih zemljišta Hrvatske u Eurostatu. Kod nas osim milijun hektara koje obrađujemo imamo i 2 milijardi hektara “katastarskog” zemljišta. To znači da smo Uniji prijavili samo oko milijun i sto tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta dok se oko 2 milijuna hektara izgubilo u papirima, ističe Bilić. Poticaji će se u poljoprivredi davati po hektaru, znači gubimo 2 trećine poticaja. Po toj se računici mijenja i udio umjetnog gnojiva koji prijavljuju hrvatski poljoprivrednici, a koji bi statistički bio na konkurentnije broju kada bi se dijelio sa tri, a ne jednim milijunom hektara. Ako ministar državnom zavodu naredi da u Eurostatu promijene to ja ću mu biti strahovito zahvalan i smatrat ću ga vrlo sposobnim čovjekom jer niti jedan ministar do sad nije to pokušao napravit, kazao je Bilić Tolušiću.
S Bilićem se slaže i tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Stanko Zdravčević. Dodaje kako Hrvatskoj nedostaje i poljoprivredna strategija. Ona je jednom 1995. godine napravljena ali je debela knjiga ostala da leži. Ništa se drugo nije napravilo. Sada treba napraviti bilancu što i koliko toga Hrvatska proizvodi, a koliko može proizvoditi te što proizvodi za domaće a što za strano tržište, nastavio je Zdravčević. Tajnik udruge seljaka Slavonije i Baranje ministru je kazao kako je potreban i novi Zakon o zemljištu. U mandatu ove vlade neka se hrvatska zemlja preda hrvatskim seljacima, da se pokuša napraviti banka koja će financirati seljaka jer on bez kredita ne može i mora se limitirati kamatna stopa na najmanje tri posto.
Predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava “Život” Antun Laslo kazao je kako hrvatska sela umiru. Seljaci u Slavoniji i Baranji odlaze u inozemstvo jer tamo mogu zaraditi veće plaće. Ja sam na 5 kilometara od Đakova i nemam susjeda. Moj sin živi preko ceste i isto nema susjeda. Tko je otišao više se neće ni vratiti. Na svojoj farmi Laslo ima 180 krava, ako se ne riješi situacija s cijenom mlijeka bit će primoran na drastične korake. Nema kupca koji bi kupio krave, ne možemo ih pokloniti, ako bude lošije stanje morat ćemo ih klati. U takvoj situaciji, kazao je, ne pomažu ni poticaji iz Europske unije. Ja kao proizvođač proklinjem onoga tko je izmislio potpore. U ime Udruge predložio je Vladi i Ministarstvu da sjednu za zajednički za stol i definiraju neke stvari i pokrenu se. Slaže se s ministrom Tolušićem da treba koristiti sredstva iz EU-a jer treba biti konkurentan, ali predlaže i novu poreznu reformu sela.
Mladen Šolčić na svojoj farmi ima 400 krava. Dnevno proizvodi od 8 i pol do 9 tisuća litara mlijeka. Predsjednik Proizvođačke organizacije Mliječni put smatra da je suludo da se u ovoj državi isplaćuju poticaji na nekakva stečajna prava, ako je netko ugasio poljoprivredno gospodarstvo i ima stečajno pravo iz 2011. godine dobiva poticaje, a nama se skida koji radimo dobivamo manje, a oni dobivaju po stečajnim pravima. Kako bi mogao raditi Šolčić se morao kreditno zadužiti. Brojke su goleme, no zahvaljujući kreditu kojim je pokrenuo gospodarstvo zapošljava 15 ljudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
