Rast izvoza i dobra turistička sezona nisu uspjeli nadoknaditi slabost investicija i potrošnje, pa je hrvatsko gospodarstvo, procjenjuje se, palo i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, već 12. kvartal zaredom.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,7 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad – u rasponu od 0,4 do 1 posto. Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to nešto blaži pad gospodarstva nego u drugom tromjesečju, kada je skliznulo 0,8 posto.
Unatoč sezonskom smanjenju nezaposlenosti te blagom rastu prosječnih neto plaća, tržište rada i dalje obilježava pad zaposlenosti. A to, uz visoku razinu pesimizma i nastavak procesa razduživanja stanovništva, ograničava rast osobne potrošnje, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Dodaje i to da dobra turistička sezona nije uspjela potaknuti rast, nego samo ublažiti pad prometa u trgovini na malo.
Makroekonomisti u trećem tromjesečju očekuju i daljnji pad investicija, na što, među ostalim, ukazuje pad građevinske aktivnosti. Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci građevinski su radova prema izvornim indeksima pali za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Očekujemo nastavak pada investicija, što potvrđuju podaci iz građevinarstva koje se i dalje nalazi u dubokoj recesiji. Osim toga, ne uočavamo ni poboljšanja u poslovnom okruženju, a ni u izgledima za narednu godinu, što uvelike ograničava potencijalne investicije, navodi se u anketi Hine.
Očekuje se, ističu makroekonomisti, i nastavak pada realne državne potrošnje jer je sve teže financiranje tekuće potrošnje države za posljedicu zasigurno imalo daljnju odgodu javnih investicija.
Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se, pak, od rasta izvoza, što se zahvaljuje solidnom stanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera. Jedina komponenta BDP-a koja bi trebala ublažavati negativna kretanja jest izvoz roba i usluga, ali uz blaže stope rasta, navodi se u anketi Hine. Naime, dok je u prvih šest mjeseci ove godine robni izvoz rastao po dvoznamenkastim stopama, od srpnja jača po jednoznamenkastim stopama na godišnjoj razini. Ukupno je od siječnja do rujna izvoz porastao 9,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U trećem je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon što je u prvih pet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja neprestano rasla, što nije zabilježeno još od početka recesije, u trećem je tromjesečju ojačala blagih 0,2 posto na godišnjoj razini.
Povećane procjene pada gospodarstva u 2014.
Zbog nastavka niza slabih pokazatelja posljednjih mjeseci, dio makroekonomista povećao je procjene pada gospodarstva u ovoj godini.
Osam makroekonomista očekivalo je prije tri mjeseca pad BDP-a za 0,6 posto, dok u najnovijoj anketi Hine procjenjuju da će gospodarstvo oslabiti 0,8 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 0,6 do 1 posto.
I Hrvatska narodna banka (HNB) povećale je nedavno procjenu pada domaćeg gospodarstva u 2014. s 0,2 na 0,6 posto, a toliki pad očekuju i analitičari Ekonomskog instituta Zagreb.
Neke su međunarodne institucije u međuvremenu također povećale procjene pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. Tako je nedavno Europska komisija procijenila da će pad BDP-a iznositi 0,7 posto, a ne 0,6 posto, koliko je očekivala prije. Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, pak, procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 0,6 na 0,8 posto.
To znači da se recesija nastavlja šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rasta makroekonomisti navode fiskalnu prilagodbu, koju od Hrvatske traži Europska komisija.
Time bi se konačno obuzdala neproduktivna državna potrošnja, što bi kratkoročno negativno utjecalo na stopu rasta BDP-a, ali bi se s početkom reformskih poteza stvorili preduvjeti za održivi rast i usmjerila sredstva u produktivne svrhe, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
