Ovih se dana žanje žito i ta ratarska proizvodnja je osnovica svega te ona diktira i cijene stočarske proizvodnje. Cijene žitarica su u odnosu na prošlu godinu otišle gore između 80 i 100 posto, što je bilo posljedica i pandemije, ali i rata te poskupljenja energije, rekao je u emisiji Studio 4, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
”Sve vrste mesa će poskupiti stoga što stočari više nisu u stanju prehraniti stoku s novim cijenama”, naglasio je.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je konkretnu pomoć koja će biti namijenjena stočarima.
”Tri su vrste proizvodnje izuzetno problematične. Pred krahom je proizvodnja mlijeka. Ministarstvo je izračunalo da proizvođači mlijeka imaju gubitak 80 lipa po litri. Osim mljekara u teškoj su poziciji proizvođači svinja i piletine”, rekao je Jakopović.
Na pitanje kakve cijene možemo očekivati u narednim mjesecima, rekao je kako će one biti manje više stabilne.
”Cijene žitarica na svjetskim burzama trenutno padaju zbog izuzetno dobrih prinosa na američkom području i nešto je žitarica krenulo iz Ukrajine, upravo s toga cijena pšenice je krenula padati i u Hrvatskoj i ona je s tri kune pala na 2,20. Upravo stoga trenutno neće rasti značajno cijene mesa osim onih koje ovise o cijeni energije, a to je piletina”, naglasio je.
Jakopović govori kako je proizvodnja hrane u EU samodostatna. EU je netto izvoznik hrane.
Naglašava kako primarni proizvod nije toliko poskupio koliko trgovci koriste određeni trenutak ili nestabilnost u opskrbnim lancima. Kako kaže, dizanje cijena je izuzetno problematično za građane.
”Potrošačka košarica je drastično poskupjela i to se prelilo na neke proizvode koji su doživjeli drastični pad prodaje”, govori.
Dodaje primjer mlijeka čija cijena je porasla za 80 lipa na pragu farme, a u trgovine su cijene mlijeka narasle s 4-5 kuna na 8-9. Sve ukazuje da je problem u onom zadnjem u lancu, a to je trgovina.
Kako je u Sloveniji i Mađarskoj?
Jakopović govori kako je Slovenija ustabilila svoju proizvodnju. Kako kaže, kod njih je demokracija na drugačijoj razini od demokracije u Hrvatskoj.
Što se tiče Mađarske, kod njih je situacija takva da kada njihov premijer lupi šakom o stol, svi se moraju držati onoga što je on rekao.
”Uspoređivati se s te dvije zemlje je teško, naglasio je i dodao kako u nekim zemljama EU je nemoguće na policama dućana naći neki strani proizvod, ako vlastiti proizvođači imaju još dovoljno svog”, naglašava.
Što se tiče naše produktivnosti, ona bi trebala biti veća. Produktivnost u poljoprivredi je 35-36 posto od prosjeka EU.
”Potrebne su nam velike investicije, ne toliko u primarnoj proizvodnji, koliko u preradi. U žitaricama smo samodostatni gotovo 200 posto, ali nemamo preradu i skladišne kapacitete i onda nam sirovinska baza izlazi iz Hrvatske”, naglašava.
Jakopović je apelirao na građane da kupuju domaće proizvode.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
