Croatia osiguranje – na temelju čega je Državna revizija donijela izvješće o štetnoj SDP-ovoj privatizaciji?

Već neko vrijeme pišemo o štetnoj SDP-ovoj privatizaciji Croatia osiguranja. O istoj se prije nekoliko dana raspravljalo u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”, gdje su gosti bili saborski zastupnik HDZ-a Goran Marić, nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar financija u vrijeme prodaje CO Slavko Linić, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, podnositelj kaznene prijave zbog prodaje Croatia osiguranja Tomislav Jelić i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Državni ured za reviziju objavio je prije nekoliko dana izvješće o reviziji za 2014. godinu u kojem tumače kako odluku o privatizaciji tog društva Vlada nije mogla donijeti samostalno, već ju je morao potvrditi Sabor, a smatraju i da je cijena plaćena za usluge savjetnika za privatizaciju od oko 27 milijuna kuna mogla biti značajno manja, u natječaju nije navedeno o koliko se dionica radi, koliki je udio i zašto je potrebna dokapitalizacija…

Marić: Ne pada mi na pamet kritizirati ozbiljan rad Državne revizije

“Niti za jedan revidirani subjekt se nikada nije utvrdilo da je privatizacija obavljena protuzakonito iako gotovo na svim proučavanim privatizacijama ostavlja dojam pogodovanja u većini slučajeva kupcima, ali nigdje ne piše da je bilo protuzakonito”, rekao je Marić i dodao da je nalaz Državne revizije po pitanju Croatia osiguranja pokazao da prodaja nije bila u skladu sa zakonom, da su to jasno napisali.

Pojasnio je kako Zakon jest iz 1992. godine, ali i dalje je na snazi. “Ne pada mi na pamet kritizirati ozbiljan rad državne revizije”, rekao je Marić.

Upozorio je i da je jedan od savjetnika danas u upravi Croatia osiguranja, pa mu vjerodostojnost savjetnika nije neupitna.

Linić: Zakon na koji se poziva Državna revizija iz 1992. ne regulira privatizaciju nego pretvorbu društvenog kapitala

“Zakon o privatizaciji je samo jedan, zakon koji je Sabor donio dok je većina bila HDZ-ova, Zakon o upravljanju državnom imovinom i on je iz 2010., gdje je jasno navedeno što je državna imovina, to je zakon po kojem se sve privatizira, a dorađen je 2012. i ne zove se Zakon o raspolaganju i upravljanju državnom imovinom. Zakon na koji se poziva Državna revizija iz 1992. ne regulira privatizaciju nego pretvorbu društvenog kapitala, i on se odnosi na nacionalizaciju dionica tadašnjih osiguravajućih društava i onda bi to moralo ići u Sabor. Državna revizija to ne razumije, taj zakon ne regulira postupke privatizacija”, optužio je Linić Državnu reviziju.

“Croatia osiguranje je izgubila svoj kapital i trebalo ga je dokapitalizirati, Hrvatska nema novaca za to. Jedino što je dokapitalizirala bio je HBOR. Interes je bio da se CO proširi na regiju. S obzirom na kretanja na burzi, cijena je bila dobra – 7.400 kn, ukupno 840 mil., uz to država ima unutra još 30%, što danas vrijedi mnogo jer je to društvo s jačim kapitalom”, komentirao je izvješće Državne revizije nezavisni saborski zastupnik i bivši ministar financija u vrijeme prodaje CO Slavko Linić.

Bivši ministar financija Slavko Linić i predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović potpisali su 6. ožujka 2014. u Ministarstvu financija ugovore kojim rovinjski Adris kupuje Croatia osiguranje. Time je Adris od države kupio 39,05 posto udjela u Croatia osiguranju, za što je ponudio 905 milijuna kuna, a obvezao se i na dokapitalizaciju od oko 840 milijuna kuna, nakon čega u Croatia osiguranju imao 60 posto vlasništva, a državi je ostao udio od 28 posto. Istoga je mjeseca u državni proračun uplaćena kupoprodajna cijena dionica u iznosu od oko 905 milijuna kuna.

Jelić: Ovdje se kroz postupak dokapitalizacije poklonilo Adris grupi kontrolni paket od 60% udjela

Tomislav Jelić, koji je podnio kaznenu prijavu zbog privatizacije CO-a, kaže da ujesen 2013. godine CO je imao 22% svog kapitala, oko milijun kuna u depozitima i u bankama u doba privatizacije, a prikrivali su dio unutarnje revizije.

“U vrijeme prikupljanja ponuda pisao sam da se cijeli projekt priprema za Adris grupu i obrazlagao zahvaljujući insiderima. Croatia osiguranje nije trebalo dokapitalizaciju, ima najviše svog kapitala na području RH, 22%, oko privatizacije CO je imala milijardu kuna u vlastitim depozitima”, rekao je Jelić, te je dodao: “Uprava koju je Linić postavio na čelu sa gospodinom Starčevićem je prikrivala i od revizije i od javnosti, oni su fingirali račun dobiti i gubitka za 2013. godinu da bi se pogodovalo Adris grupi kod kupnje.”

“Podigao sam kaznenu prijavu kada sam vidio da Vlada pristaje na ono što Linić i Ministarstvo financija vode ka Adris grupi, jer sam pisanim podneskom upozorio Milanovića tjedan dana prije potpisa ugovora da je riječ o štetnom ugovoru za proračun RH. Radio sam s ljudima pravne i financijske struke i oni su mi pomagali na izradi kaznene prjave. Obratio sam se DORH-u da ishode sudsku zabranu za prodaju Croatia osiguranja”, pojasnio je Jelić.

“Kako smo došli do izračuna od 3,5 milijarde kuna štete? Kada prodajete kontrolni paket bilo kojeg trgovačkog društva to nije ista cijena kao kada prodajete 10, 20 ili 30 %. Ovdje se kroz postupak dokapitalizacije poklonilo Adris grupi kontrolni paket od 60% udjela. Oni su kupili 39%, a kroz dokapitalizaciju im se poklonilo ostalo. Oni su uložili 800 milijuna kuna u svoje trgovačko društvo. Proračun je dobio 905 milijuna kuna, ako od toga odbijete 30 milijuna kuna koliko je plaćeno financijskim i pravnim savjetnicima onda je to 875 milijuna kuna. Uz dobar menadžment to je jedna godišnja dividenda u Croatia osiguranju koja je mogla ići u državni proračun, samo što su naše političke stranke korumpirane i nesposobne postaviti dobar menadžment u javna trgovačka društva koja bi trebala puniti proračun. Bacaju prašinu u oči javnosti da je potrebna dokapitalizacija. Ovdje se pogodovalo Adris grupi”, bio je jasan.

Pojasnio je da odgovor nije dobio od DORH-a, ali vjeruje da će to doći na red, kao i Sanader, kao i INA.

Novotny: Osim u RH i Sloveniji, u EU-u nema države koja se bavi osiguranjem

Novotny je rekao kako vrijednost osiguravajućih kuća nikada nije više od 60% upisane premije: “Procjenjuje se po mogućoj dobiti. Lani je bio gubitak od 500 milijuna kuna. Kad se očisti bilanca, kad vidimo u što se ulagalo, skoro da ima negativan kapital i bilo je nužno dokapitalizirati. Državne dionice sada će vrijediti puno više, a osim u RH i Sloveniji, u EU-u nema države koja se bavi osiguranjem. Država ima pametnijeg posla. Dug nam je prepreka rastu – državna imovina se treba prodati kako bio se javni dug smanjio. Nemam koristi od toga što je država vlasnik Ine, kao građanin, osjetim da su mi porezi visoki jer je država u deficitu. Želimo li imati fiktivnu vrijednost ili manje zaduženu državu?”

Grbin: CO danas ostvaruje dobit jer je dokapitaliziran

“CO danas ostvaruje dobit jer je dokapitaliziran”, rekao je Peđa Grbin. “Osnivanje Povjerenstva nije pitanje za odbor – mogu ga zatražiti zastupnici. U tom slučaju, razmotrit ćemo zahtjev. SDP nema ništa protiv takvog povjerenstva, dapače. Nalaz revizije vidjet ćemo na sjednici Sabora, tada ćemo donijeti odluku da li ga podržati ili ne”, dodao je.

Teške optužbe na račun Državne revizije

“Članak 9. Zakona iz 1992. pokazuje da se rade teške optužbe na rad Državne revizije koja radi najozbiljniji posao u RH. Revidira potrošnju”, ističe Marić.

“Mi ne štitimo poslovni potez Vlade nego dignitet Hrvatskog sabora. Sabor je raspravljao o CO u lipnju 2013. Kada se u Saboru raspravljalo o Strategiji upravljanja državnom imovinom, CO se spominjao više puta, kao i Zakon o upravljanju državnom imovinom. Konkretno se spominje da je pokrenuta prodaja CO. Marić ne može reći da o tome Hrvatski sabor nije raspravljao, to je netočno”, rekao je Grbin.

“Ako je točno što govorite dužni ste podnijeti prijavu protiv revizorskih kuća jer tvrde da realno prikazuju financijsko stanje. Zatim protiv svih članova uprave Croatia osiguranja, i protiv članova uprave HANFA-e jer su jamčili da su izvješća realna i objektivna”, podučio je Marić.

Zatim je rekao: “Netko tko je dobio na dar jednu takvu tvrtku, još mu je žao platiti porez na dobit pa administrativnim umanjuje, stvara gubitak da ne plati porez na dobit. To je uhodana i dokazana praksa jedne bećarske ekonomije. To smo imali u bankama nakon privatizacije pa su izbjegavale porez na dobit. To je jedna uobičajena shema”.

“Kako je moguće da najkapitaliziranija tvrtka u Hrvatskoj treba dokapitalizaciju, a gdje je onda novac koji je uplaćen u to ime?”, pitao je Marić.

Za što zapravo DORH daje suglasnost?

“Ako bi ušli dublje u to vidjeli bi da je premijer inzistirao i na mišljenju DORH-a, da, i oni smatraju da je sve u redu, da nema propusta, da je sve učinjeno po zakonima RH. Zato i nema odgovora”, rekao je Linić.

Jelić je na to rekao: “DORH daje ili ne daje suglasnost s pravnog aspekta da li je ugovor u skladu sa zakonom ili nije. Uloga im nije da vide da li ugovor štetan. Siguran sam da će to uvidjeti, čak i pod šapom krupnog kapitala. U Hrvatskoj se događa zarobljavanje države – najgori oblik političke korupcije. Kad krupni kapital uz pomoć vlasti i oporbe dolazi do javnih dobara za kikiriki. To je najbolji primjer Croatia osiguranje. Vlada je prodala Croatia osiguranje za kikiriki, HDZ je šutio”, rekao je Jelić.

“Izbori su za nekoliko mjeseci i naravno da HDZ traži povjerenstvo”, dodao je.

Je li dokapitalizacija doista bila potrebna?

“Za osvojiti 1% tržišnog udjela u osiguravajućem biznisu minimalno je potrebno 10 milijuna eura troška i tri godine. Ako imamo 32% tržišnog udjela potrebno je 320 milijuna eura”, objasnio je Marić. Usporedio je Basler i rekao da je pet puta jeftinije prodan CO u odnosu na Basler koji je beznačajan i ima negativno poslovanje.

Linić je pokušao umanjiti važnost nekretnina koje CO ima.

“Vlada je mogla ili prihvatili ili dati 500 milijardi kuna za dokapitalizaciju, a koje nema” rekao je Linić. S njim se složio i Grbin.

Prije dvije i pol godine, dakle, 31. prosinca 2012., imovina Croatia osiguranja iznosi 9.410.656.038,00 kuna, knjigovodstvena vrijednost društva (razlika između imovine i obveza) je 2.056.921.675,00 kn ili 21,85 posto ukupne imovine. Premija osiguranja je 3.159.511.000,00 kuna (uključujući povezana društva), udjel u premiji na hrvatskome osigurateljnom tržištu je 32 posto.

Devet mjeseci poslije, 30. rujna 2013., imovina društva je 9.567.984.622,00 kn, knjigovodstvena vrijednost društva je 2.139.763.411,00 kn ili 22,36 posto, premija osiguranja je 2.501.223.616,00 i udjel na RH tržištu 32 posto.

Tržišna kapitalizacija CO na dan odluke Vlade (18.12.2013.) bila je 2.246.070.800,00 kn.
Vidljivo je kako RH za poklonjenih 60 posto vlasništva Croatia osiguranja dobiva samo 9,4 posto od vrijednosti imovine, 42,3 posto od knjigovodstvene vrijednosti, 40 posto od vlastitoga kapitala i od tržišne kapitalizacije i 28,6 posto od godišnje premije osiguranja CO.

Što je s istragom?

“Tijela za istragu bi trebala imati na umu tko je bio predzadnji predsjednik Uprave prije Krešimira Starčevića – čovjek koji je prodao stan sadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću. Je li u njegovo vrijeme bio veliki depozit u Erste banci, jer je premijer Milanović prije kupnje stana od Hrvoja Vojkovića podigao kredit u Erste banci. Što je sa depozitom Croatia osiguranja u Erste banci, pod kojim uvjetima je dan? Mislim da će, ukoliko se oformi istražno povjerenstvo u Saboru, imati jako puno posla”, zaključio je Jelić.

Podsjetimo, prošle godine je Narod.hr pratio prodaju Croatia osiguranja i uz niz drugih dokaza prenosili smo stručne procjene Drage Jakovčevića, profesora s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je izjavio je kako smatra da je od prodaje Croatia osiguranja državni proračun mogao dobiti 566 milijuna eura umjesto 148 milijun eura.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: screenshot

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.