Konferencija “Dan hrvatskih financijskih institucija” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva financija održava se u Zagrebu. Tema je održivost, zelena tranzicija, ali i osiguravanje dostatnih izvora financiranja iz naše industrije za razvoj gospodarstva. Bilo je riječi i o inflaciji te kretanju cijena uoči turističke sezone.
– Ono što se izostavlja kontinuirano prilikom razgovora, naravno o inflaciji, to je činjenica kako Hrvatska ima pet puta veći gospodarski rast od prosjeka Europske unije. Što je gospodarski rast veći, posebno ako je on motiviran domaćom potrošnjom, dakle potrošnjom kućanstava i investicijama, to više raste potražnja za dobrima i uslugama na tržištu i onda su naravno i cijene nešto veće. Dakle, to su nekakve osnove i to je nekakva elementarna ekonomska logika. Naravno da nismo zadovoljni s ovim brojkama, očekujemo da se inflacija u narednom razdoblju smanji, dakle, da se u narednim mjesecima te brojke snižavaju prema onom idealu, odnosno cilju od dva posto, kojem teže naravno sve države članice Europske unije, poručio je ministar financija Marko Primorac.
Vujčić: Glavni doprinos inflaciji daju usluge
– Glavni doprinos inflaciji u Hrvatskoj dolazi iz sektora usluga, a to bi se moglo nastaviti dolaskom turističke sezone, rekao je danas guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
– U zadnjih godinu dana smo vidjeli, a vidi se i sada, da u Hrvatskoj glavni doprinos inflaciji dolazi iz područja usluga, a dolazak turističke sezone bi mogao to i dalje potencirati, izjavio je Vujčić koji sudjeluje na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – održivo financiranje i razvoj gospodarstva”.
– Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti, dodao je.
>Stopa inflacije u veljači 4,1 posto; prekinut trend usporavanja rasta cijena
Vujčić kaže i kako se “često zaboravlja” da je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije u razdoblju otkad je počela rasti druga najniža među zemljama srednje i istočne Europe, te da nižu kumulativnu stopu ima samo Slovenija, a tekuća stopa viša je nego u većini tih zemalja, ali još uvijek kumulativno “ne dostiže razine koju su te zemlje vidjele”.
Državni zavod za statistiku prošli tjedan je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto, javlja HRT.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto.
Hrvatska je u ožujku, po podacima Eurostata, imala najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u Eurozoni, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), za 4,9 posto.
Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
