“Podaci o građevinskoj aktivnosti u prvoj su polovini ove godine bili kolebljivi, sugerirajući mogućnost da je zaustavljen njen daljnji pad, ali istodobno ne dajući dovoljno jasne signale o početku oporavka. Tako je u lipnju obujam građevinskih radova na godišnjoj razini prema izvornim podacima porastao za 2,1 %, uz porast aktivnosti na zgradama za 5,8 % i pad aktivnosti na ostalim građevinama za 0,9 %. Međutim, kalendarski prilagođeni podaci sugeriraju da je u lipnju građevinska aktivnost smanjena za 2,3 % u odnosu na isti mjesec prošle godine pod pritiskom visokog pada aktivnosti na ostalim građevinama od 4,0 %”, istaknuli su iz Hrvatske gospodarske komore.
Time se nastavlja situacija povoljnijega kretanja građevinske aktivnosti na zgradama (u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini povećana za 0,9 %) od aktivnosti na ostalim građevinama koje su u prvom polugodištu ove godine smanjene za 2,0 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Visok udio odrađenih sati na gradilištima (na ostalim građevinama) u ukupno odrađenim satima (55,0 % u prvom polugodištu ove godine) determinirao je i nešto lošije ukupne rezultate građevinske aktivnosti koja je u prvom polugodištu ove godine na godišnjoj razini smanjena za 0,7 %.
“Očito je da za povoljnije rezultate nedostaje snažnija investicijska aktivnost na infrastrukturnim objektima koja je suzdržana zbog ograničenih mogućnosti investiranja javnog sektora pri provedbi mjera usmjerenih na smanjivanje prekomjernoga proračunskog manjka. Ipak, tendencije su blago pozitivne: međugodišnji pad građevinske aktivnosti iz prvoga kvartala ove godine od 1,1 % smanjen je na pad od 0,2 % u drugom kvartalu, pri čemu je smanjena i visina pada aktivnosti na ostalim građevinama s 2,6 % u prvom kvartalu na 1,7 % u drugom kvartalu ove godine”, poručuju iz HGK.
Za razliku od situacije u Hrvatskoj, na razini Europske unije bilježe se povoljnija kretanja u građevinskoj aktivnosti na ostalim građevinama u odnosu na aktivnosti na zgradama, što je rezultat opredjeljenja da se gospodarski rast potakne intenziviranjem izgradnje infrastrukturnih objekata. Tako je u lipnju ukupna građevinska aktivnost u Europskoj uniji na godišnjoj razini smanjena za 0,4 %, pri čemu su radovi na zgradama smanjeni za 0,6 %, dok su radovi na ostalim građevinama povećani za jedan posto. Pritom je najveći pad ukupne građevinske aktivnosti zabilježen u Sloveniji (-12,2 %), Francuskoj (-6,8 %), Poljskoj (-4,7 %) i Njemačkoj (-2,8 %), dok je istodobno građevinska aktivnost najviše povećana u Slovačkoj (+24,1 %), Nizozemskoj (+15,8 %), Rumunjskoj (+13,1 %) i Švedskoj (+10,8 %).
“Za održiv oporavak građevinske aktivnosti bitno je dinamiziranje investicijske aktivnosti privatnog i javnog sektora. To je zasad neizvjesno, mada postoje mogućnosti povezane s efikasnijom upotrebom raspoloživih sredstava fondova Europske unije, osobito u obnovi ovojnica zgrada, izgradnji objekata na području komunalnih djelatnosti i zaštite voda, plinskih i vodovodnih instalacija, kanalizacije i drugih cjevovoda te komunikacijskih i energetskih vodova, uključujući i projekte iz tzv. Junckerova investicijskog plana”, istaknuli su iz HGK dodavši: “U tom kontekstu, posljednji podaci o kretanju izdanih građevinskih dozvola koje nagovješćuju buduću građevinsku aktivnost ne pružaju dostatan optimizam s obzirom na to da pri padu broja izdanih dozvola slabe i podaci o vrijednosti u njima predviđenih građevinskih radova koji su, u prošloj i početkom ove godine, svojim rastom budili nadu u mogućnost održivog oporavka razine građevinskih radova”.
„Indeks fizičkog obujma građevinskih radova u proteklih šest godina smanjen je za oko 43%, ali su u prvoj polovici ove godine pokazatelji ipak sugerirali da je zaustavljen daljnji pad. Međutim, još uvijek nema dovoljno jasnih signala početka oporavka građevinskog sektora u Hrvatskoj, za što je bitno intenziviranje investicijske aktivnosti privatnog i javnog sektora te korištenja sredstava fondova EU“, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
