Hrvatska nafta zadovoljava tek 20 % domaće potrošnje, ali danas u Europi nafta u domaćim nalazištima postaje sve vrjednija

Foto: Fah

Upitan vrijedi li Ina više sada ili je više vrijedila prije desetak godina, prof. dr. sc. Igor Dekanić, dugogodišnji profesor na Geološkom fakultetu u razgovoru za Večernji list ističe da “s obzirom na to da je smanjena proizvodnja i rezerve, moglo bi se reći da Ina vrijedi manje. Ali, s druge strane, danas u Europi nafta u domaćim nalazištima postaje sve vrjednija i vrjednija bez obzira na procese promjene strukture potrošnje energije” te dodaje “Udio naftnog biznisa u energetskoj potrošnji se smanjuje. U globalnoj strukturi potrošnje energije nafta danas čini 35 posto, a prije 45 godina činila je gotovo 50 posto. Međutim, to je proces koji ne traje mjesece i godine, nego desetljeća. Sasvim je sigurno da će naftna i plinska industrije i u pogledu vrijednosti i u pogledu strateške uloge u energetici sigurno igrati važnu ulogu još sljedećih 30 ili 40 godina. U nekim strateškim granama zasad se ne vidi moguća zamjena. Možete li zamisliti borbenog vojnog lovca na solarne ćelije?”, upozorio je hrvatski stručnjak za naftu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ina je otprilike u mjesec i pol dana 2012. pronašla nove bušotine u Hrvatskoj. Za domaću opskrbu naftom, to je predstavljalo značajan dobitak. U rujnu 2012. pronašla je nalazište nafte kapaciteta 600 barela dnevno kod mjesta Privlaka, na istočnoj strani bušotine Đeletovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Mjesec i pol ranije objavila je da je pronašla dva nova ležišta nafte na bušotini nedaleko Velike Hrastilnice, u blizini Ivanić Grada.

Slavonska naftna priča započela je još 1953. godine kada je Ina pokrenula istraživanje ovog područja. Prije tri godine obilježilo se tri desetljeća proizvodnje nafte u Đeletovcima, jednom od najizdašnijih Ininih naftnih polja, te u Privlaci i Ilači.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 2010. do danas Ina je u Hrvatskoj izbušila 34 bušotine, otkrili su tri kopnena naftna polja i jedno manje plinsko polje na moru te potvrdili plinsko-kondenzatno polje na granici Hrvatske i Mađarske.

U 2016. godini u Međimurju su priveli proizvodnji dva plinska polja, dok se treće planira privesti proizvodnji početkom 2017. Ina je u posljednje dvije godine svojim aktivnostima i ulaganjima u nove tehnologije uspjela povećati proizvodnju na domaćim eksploatacijskim poljima i time preokrenula trend prirodnog opadanja proizvodnje, a uvjereni su da će se to nastaviti i u narednim godinama jer je 10. lipnja 2016. kompanija s Vladom RH potpisala Ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za Istražni prostor Drava-02.

Proizvodni je vijek hrvatskih naftnih bušotina oko 25 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na sjevernom Jadranu proizvodnja je započela 1998. godine. Istraživačke aktivnosti na ugovornim područjima Sjeverni Jadran i Aiza Laura odvijaju se u suradnji s talijanskom naftnom kompanijom Eni putem zajedničke operativne kompanije INAgip. Od početka projekta u njega je uloženo više od milijardu dolara. Također na sjevernom Jadranu, kroz suradnju s talijanskom kompanijom Edison putem zajedničke kompanije operativne kompanije Edina, eksploatira se plin iz plinskog polja Izabela, navodi Ina o aktivnostima u Hrvatskoj.

Italija i Hrvatska raspolažu otprilike jednakim površinama Jadranskog mora, no vidljiva je očita diskrepancija u količini i učestalosti naftnih radova. U talijanskom dijelu Jadrana je 1358 istražnih bušotina, a u hrvatskom samo 133. Na talijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih plinskih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a plinskih je 38. Na istoj površini Jadrana Italija ima 15 puta veće otkrivene dokazane rezerve ugljikovodika i 5 puta veću proizvodnju, ističe Večernji list.

Iako svako pronalaženje nafte na domaćim nalazištima povećava prihod i profitabilnost Ine, a istodobno i energetsku sigurnost Hrvatske, proizvodnja s domaćih polja predstavlja manji dio ukupne nafte koja se prerađuje u Ininim rafinerijama, kako je istaknuo hrvatski stručnjak za naftu, prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu za dnevnik.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ina navodi da se proizvodnja sirove nafte u prvih devet mjeseci 2016. povećala se za 11 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kompenzirajući prirodni pad proizvodnje plina, uglavnom na Jadranu, te proizvodnja segmenta Istraživanje i proizvodnja ostaje glavni generator novca.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2015. proizvela 528.080 tona sirove nafte ili čak 20 posto više nego godinu ranije.

Pola milijuna tona domaće nafte tek je dvadeset posto ukupne domaće potrošnje – četiri od pet litara goriva došlo je iz drugih država, no vjerojatno je prerađeno u domaćim rafinerijama u vlasništvu Ine – u Sisku i Rijeci. Rafinerija u Rijeci ima godišnji kapacitet prerade 4,5 milijuna tona nafte, a rafinerija Sisak 2,2 milijuna tona – ukupno 6,7 milijun tona sirovine, navodi Tportal.

Uz naftu, Hrvatska proizvede i nešto prirodnog plina. Točnije 1,8 milijardi kubika u 2015., što je nešto više od jedan posto proizvodnje cijele Europske unije. Svjetski su lideri u proizvodnji plina Rusija (s godišnjom proizvodnjom od 500 milijardi kubika) i SAD (više od 700 milijardi kubika godišnje).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska agencija za ugljikovodike navodi da se trenutačno u Hrvatskoj proizvodi oko 70 % potreba plina i 20 % potreba nafte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.