Hrvatski IT izvoz peterostruko je veći od izvoza telekom sektora ili duhanskih proizvoda

U računalnim tvrtkama na području Osijeka i u okolici zaposleno je najmanje 700 osoba.

Hrvatski IT izvoz peterostruko je veći od izvoza telekom sektora ili duhanskih proizvoda, gotovo trostruko veći od izvoza pića i tekstila te dvostruko veći od izvoza papira, prenosi Glas-Slavonije.hr

“Podaci iz 2013. pokazuju da je izvoz softvera i popratnih usluga porastao za sto milijuna kuna u odnosu prema 2012. godini. Već sada je na dvije trećine izvoza farmaceutskih proizvoda, kao i izvoza koji ostvare domaći poljoprivrednici, šumari i ribari zajedno”, navodi Sanja Radić, iz osječke tvrtke Gauss Development.

Veliki potencijal

“Ove zaključke donijela sam nakon istraživanja koje sam provodila zbog pripreme jednog projekta. Prikupljala sam podatke koji bi trebali pokazati kakav je potencijal informatičkog sektora kao važne gospodarske grane. Podatke sam prikupljala od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mnogih portala”, kaže Sanja Radić.

Ona procjenjuje, jer najnovijih točnih podataka ipak nema, kako u Osijeku i bližoj okolici u informatičkom sektoru, u dvjestotinjak tvrtki kojima je tu sjedište te u podružnicama inozemnih ili tvrtki sa sjedištem u Zagrebu koje djeluju na osječkom području, radi najmanje 700 osoba. Iako tomu nisu pribrojeni i obrtnici zaposleni u sektoru, već i taj podatak govori kako je programiranje, odnosno proizvodnja softvera, aplikacija i drugih informatičkih rješenja te pružanje različitih usluga iz tog područja, postalo itekako važna gospodarska grana.

Najvažniji razlog razvoja informatičke industrije u Osijeku poticajno je okruženje koje je sposobno mladi kadar s potencijalom educirati i osposobiti za postizanje vrhunskih poslova koji iznjedruju rješenja i proizvode namijenjene tržištima cijelog svijeta. Naravno, tu je i relativno jeftina radna snaga, premda informatičari u Osijeku imaju plaće znatno više od prosjeka.

Prema podacima HGK-a, od 2008. do 2013. godine u Osječko-baranjskoj županiji broj tvrtki kojima je djelatnost računalno programiranje porastao je za 48 posto, na 135. Od početka 2014. do kraja veljače 2015. na području županije registrirano je 30 novih tvrtki u djelatnosti računalnog programiranja. Na kraju 2013. godine ICT sektor na razini županije ostvarivao je ukupni prihod od 136 milijuna kuna. Međutim, te će brojke, kada se obrade statistički podaci za 2014. godinu, biti sigurno mnogo veće jer je većina tvrtki svoje prihode nerijetko i udvostručila.

Neke inozemne ili tvrtke sa sjedištem, primjerice, u Zagrebu, ističe Radić, koje u Osijeku imaju svoje podružnice, ne ulaze u statistiku, a one su itekako zastupljene. HGK tu navodi, na primjer, tvrtke Siemens, NTH Media ili Spana. O tim inozemnim tvrtkama malo se toga zna u javnosti, premda zapošljavaju velik broj ljudi i ostvaruju milijunske prihode.

One domaće u pravilu su poznate javnosti, one uspješno prodaju domaću pamet, kao, primjerice, Abba, sa svojim bankarskim i poslovnim aplikativnim rješenjima, Farmeron – jedna od prvih tvrtki u svijetu koja razvija web-aplikacije namijenjene farmerima, Gauss Development, Mono ili Spin Informatica sa svojim poznatim Jupiter Softwareom, Inchoo… Posebice pozitivnu ulogu u razvoju informatičkih tvrtki ima i udruga tvrtki pod nazivom Osijek Software City (OSC), osnovana 2012. godine s ciljem povećavanja atraktivnosti developerske struke u Osijeku, konkurentnosti progamera na tržištu i poticanja poduzetništva u ICT sektoru.

Rad na svjetskoj razini

Osječka tvrtka Mono dobar je primjer uspješne informatičke tvrtke. Zbog uspjeha u radu 2012. dobila je Zlatnu kunu, nagradu HGK-a Županijske komore Osijek, za najuspješniju malu tvrtku u 2011. godini. Mono trenutno zapošljava 26 osoba, a do kraja će ih godine, prema riječima direktora Denisa Sušca, biti najmanje 30.

“Radimo na dva načina: outsourcing, tj. izradu specijaliziranog softvera po specifikaciji za naručitelja, te izradu naših proizvoda. Outsourcingom pokrivamo različite niše, poput medicine, bankarstva, financija, trgovine nekretninama, upravljanja ljudskim resursima itd. Naši su proizvodi uglavnom namijenjeni drugim developerskim tvrtkama i pojedincima, no imamo i proizvod koji prodajemo farmaceutskim tvrtkama. U oba slučaja primarna su nam tržišta SAD i EU, no znatan dio prihoda ostvarujemo i u drugim državama (Australija, Bliski istok…)”, kaže Sušac.

Na upit mogu li uvjeti rada u Osijeku biti poticajni i jednaki onima u razvijenim zemljama, Sušac kaže kako zajedno s kolegama iz OSC-a dokazuje da se u Osijeku može raditi na svjetskoj razini.

“Istina je da nemamo institucionalnu podršku, koju konkurencija u razvijenim zemljama uglavnom ima. Imamo uvid u to kroz konktakte s partnerima i učestale pozive stranih državnih tijela, koja nude preseljenje tvrtke ili otvaranje poslovnica u državama poput Švicarske, Velike Britanije ili Kanade, no radimo na tome da se i to promijeni”, ističe Sušac.