Javni dug: Koliki je bio zadnje dvije godine i što govori o našoj ekonomiji?

Javni dug i njegov udio u BDP-u relativni je pokazatelj ekonomske stabilnosti države. Kako stoji Hrvatska pokazuju brojke iz 2022. i 2023.

Javni dug i njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) općenito se uzima u obzir kao jedan od glavnih pokazatelja intenziteta ekonomskog rasta. U onoj mjeri u kojoj rast javnog duga ostaje u granicama koje su u skladu s međunarodno ustanovljenim makroekonomskim načelima, toliko i pojedina država ima otvoren pristup financijskim tržištima, odnosno priskrbljivanju sredstava nužnih za pospješavanje ekonomskog rasta u suvremenom svijetu.

Što su BDP i javni dug?

U nastavku ćemo izložiti koliko je udio javnog duga u BDP-u Republike Hrvatske te koje to ima implikacije za stabilnost i prosperitet države u budućnosti. No prvo, definirajmo neke osnovne pojmove.

BDP je jedinica koja u tržišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga dane države, a izražava se kao ukupna vrijednost dobara i usluga te kao njihova vrijednost po glavi stanovnika. Kad danas govorimo o ekonomskom rastu, zapravo govorimo o rastu BDP-a, odnosno, nešto preciznije, o rastu mjerenom BDP-om. Za ilustraciju pogledajmo stanje hrvatskog BDP-a u posljednjih nekoliko godina.

Što je BDP i kako će njegov pad utjecati na Hrvate?

BDP kroz godine

U 2013. godini iznosio je 43,516 milijarde € (10.225 € po stanovniku).

Od 2009. do 2013. godine BDP je pao za 13%.

U 2014. godini iznosio je 43,045 milijarde € (10.249 € po stanovniku).

U 2015. godini iznosio je 43,9 milijardi € (10.586 € po stanovniku)

U 2016. godini iznosio je 46,23 milijardi € (11.076 € po stanovniku)

U 2020.godini iznosio je 49.31 milijardi € (12.186 po stanovniku)

U 2021. godini iznosio je 57,85 milijardi € i bio je veći za 10,4% nego u 2020. BDP po stanovniku za 2021. iznosio je oko 14.800  eura. Na rast BDP-a u 2021. utjecale su glavne komponente poput: rasta izvoza robe (+20,0%), usluga (+51,5%), potrošnje kućanstva (+10,1%), ukupnog rasta uvoza robe i usluga (14,7%) i rasta bruto investicija u fiksni kapital (+7,8%).

BDP RH u 2022. prema tekućim cijenama iznosio je cca 60 milijardi €, dok je BDP po glavi stanovnika iznosio nešto iznad 15.000 €.

Kako vidimo BDP Hrvatske bilježi konstantni rast, koji je u 2021. godini doživio stanovito pojačanje intenziteta.

Javni dug i ekonomski rast

Međutim, samim tim što BDP umjereno raste ne doznaje se previše o prosperitetu i stabilnosti dane države, jer je makroekonomska pretpostavka u pozadini BDP-a da rast mora biti konstantan. Suvremena ekonomija temelji se na načelu da robe, usluge, tehnologija i tehnološko znanje moraju rasti, a pitanje je samo koliko je to konstantno i koliko brzo se razvija. Stoga je udio javnog duga u BDP-u važna stavka koja dijelom odgovara na ta pitanja.

Javni dug je zaduženje države na međunarodnim financijskim tržištima čija je svrha zadovoljavanje financijskih potreba države, uključujući podmirivanje dospjelih obveza, postizanje najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika i promicanje razvoja domaćeg tržišta kapitala.

U tom smislu javni dug je zapravo investicija u rast BDP-a. Kako ni jedna država, barem na Zapadu, ne može servisirati zahtjev konstantnog ekonomskog rasta trenutno raspoloživim sredstvima, koja su uvijek manja od onoga što se projicira u budućnost kao željeni cilj rasta, zaduživanje je ekonomska nužnost. Otud, visoka zaduženost, odnosno visok udio javnog duga u BDP-u nipošto ne mora značiti smanjen ili zaustavljen rast.

>Državni proračun za 2024. godinu: Rashodi opet veći od prihoda, HDZ-u to nije problem

EU ima određene kriterije prema kojima se određuje kad je javni dug premašio potencijal ekonomskog rasta dane države. U tom smislu, prema tzv. kriterijima iz Maastrichta, udio javnog duga u BDP-u ne bi smio biti veći od 60%.

Udio javnog duga u BDP-u Hrvatske u 2022. i 2023. godini

Sudeći po tim kriterijima, a prema dostupnim podacima, Hrvatska, barem u posljednje dvije godine, kotira sasvim dobro. Kako je to svojedobno bio prenio Lider.hr, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u 2022. po udjelu javnog duga u BDP-u bila znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, a svrstala se i među pet zemalja s proračunskim viškom. Na razini EU-a javni dug 2021. godine iskazan udjelom u BDP-u iznosio je, prema procijeni Eurostata, 83,5 posto. U Hrvatskoj je državni dug na kraju 2022. iznosio 46,346 milijardi eura, što je odgovaralo 68,2 posto BDP-a.

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je, prema podacima europskog statističkog ureda, na kraju rujna 2023. također znatno niži od prosjeka eurozone i EU.

U Hrvatskoj je javni dug na kraju rujna iznosio 47,9 milijardi eura. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na 64,4 posto, sa 66,5 posto na kraju lipnja, odražavajući snažniji rast gospodarstva.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošlogodišnjeg rujna bila Njemačka sa 64,8 posto. Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 18,2 posto.

Pokazatelj stabilnosti

Na ovom mjestu možemo jasno vidjeti koje su granice omjera javnog duga u BDP-u kako pokazatelja prosperiteta. Naime, teško da će netko ustvrditi kako je Hrvatska, samim tim što je blizu Njemačke po ovim pokazateljima, ujedno jednako ekonomski prosperitetna kao i ona.

Javni dug je pokazatelj stabilnosti omjera zaduživanja i rasta, dok prosperitet, odnosno kvaliteta i stopa rasta ovise o cijelom spektru čimbenika koje se ovdje ne uzima u obzir, a samo se dijelom odražavaju u BDP-u i stopi javnog zaduživanja. To su, primjerice, veličina populacije, kvaliteta i doseg državnih investicija zbog kojih se javno zaduživanje poduzima, te stvarna količina novaca na koju se odnose navedeni postotci.

U tom smislu dalo bi se ustvrditi kako je udio javnog duga najbolji pokazatelj makroekonomske situacije dane države onda kad su brojke drastične. Svakako nitko neće nazvati prosperitetnom Grčku u kojoj javni dug premašuje BDP, odnosno iznosi 65% iznad ukupne vrijednosti BDP-a.

Ako se na osnovi ovih pokazatelja dade izvući neki općeniti zaključak za prosječnog ekonomskog laika, to je taj da je Hrvatska ekonomski stabilna, odnosno da nije na putu prekomjernog zaduživanja. To se samo po sebi može, ali i ne mora uzeti kao uspjeh, a ustanoviti koliko je ona doista prosperitetna država zahtjeva daleko sadržajnije analize.