Ekonomist Ljubo Jurčić je najavu Vlade o oporezivanju kamata na štednju od 2015., te oporezivanje nekretnina od 2016. ocijenio lošom odlukom. Smatra kako se u situaciji pada BDP-a, u kojoj je Hrvatska, ne smiju uvoditi nikakvi novi porezi bez obzira koliko oni izgledali logični i bitni.
„Svaki novi porez ubrzava pad BDP-a. Prema tome postižemo obrnuti rezultat od namjere koju smo htjeli napraviti. To je jedna u nizu pogrešnih mjera,“ drži Jurčić.
Upitan za predviđanja da će u tom planu promjene poreznih olakšica za reinvestiranu dobit donijeti prihod od 500 milijuna kuna, Jurčić je ocijenio kako će se s tom mjerom u početku pojaviti prihod u proračunu, ali da će već u idućem razdoblju prihodi proračuna biti manji zbog poreza nego što su prikupili u prvoj fazi. Podsjeća na prijašnje poteze Vlade gdje su povećali PDV, a smanjio se porezni prihod i uvođenje fiskalizacije, gdje je rezultat bio povećanje deficita.
„Tako ekonomija funkcionira. Ne smiju se voditi dodatni novi porezi ako dohodak pada, a kod nas pada. Nije rješenje povećanje poreza, poreznih stopa ili uvođenje novih poreza nego politika treba ciljati na povećanje porezne baze koja je ugrožena. Iz padajuće porezne baze ne možemo dizati poreze brzo, jer kad dižemo poreze još brzamo pad porezne baze. Ta je mjera sama po sebi pogrešna,“ ocijenio je Jurčić i dodao kako na prvi pogled te mjere mogu izgledati logično, ali rezultati su potpuno obrnuti od zdrave logike.
Na novinarski upit postoje li takvi porezi na nekretnine u drugim zemljama, Jurčić je rekao da postoje, osobito u kapitalističkim. Tvrdi kako je porez na nekretnine i na kamate u većini kapitalističkih zemalja napravljen za njihovu strukturu gospodarstva i društva u koje se to ugradilo.
„U Hrvatskoj je drugačija struktura gospodarstva i društva gdje se to nije uklapalo. Na primjer, kod nas postoji građevinska dozvola koja se ne plaća vani, već se infrastruktura plaća preko poreza na imovinu , a instalacije se plaćaju preko cijene usluga koje vam daju. Tako je složena struktura njihove ekonomije, a naša je drugačija,“ naveo je Jurčić i dodao kako se ne mogu iz takvog postrojenja vaditi mjere i stavljati u naše društvo koje ima potpuno drugačiju strukturu.
Jurčić procjenjuje kako za pravedno uvođenje poreza na nekretnine treba uložiti barem pet, a optimalno deset godina i da se ponašanje ljudi i gospodarstvenika tome prilagođava.
„Ako ljudi imaju manju štednju, imaju manje prihode i imaju manje raspoloživi dohodak. Manje raspoloživi dohodak znači da manje troše, manja potrošnja vodi do manje proizvodnje, a manja proizvodnja do manjeg dohotka. To je začarani krug siromaštva u koji je Hrvatska ušla s ovakvom politikom,“ zaključio je Jurčić.
S početkom iduće godine uvelo bi se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju, a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila te dokumente koje šalje na razmatranje i ocjenu Europskoj komisiji.
