Novi list je danas objavio kako Vlada priprema ukidanje predstečajnih nagodbi a Slavko Linić na konferenciji za novinare predstavlja rezultate nagodbi i poručuje da se s nagodbama ide dalje.
Gospodarsko stanje početkom 2012. Boris Lalovac, zamjenik ministra financija Slavka Linića opisao je kao sveopću zaduženost, kako građana tako i privrede, navodeći kako je to jedan od glavnih uzroka zbog kojeg nema gospodarskog rasta u Hrvatskoj već šestu godinu.
Istaknuo je da su neisplaćene plaće, neuplaćeno mirovinsko i zdravstveno, dugotrajne blokade, zamrznuta imovina, niska kapitaliziranost poduzeća – stanje u kojem se ne može očekivati gospodarski rast.
“Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je početkom 2012. 41,7 milijardi kuna. Blokada duže od 360 dana kod 54.327 poslovnih subjekata iznosila je 34,4 mlrd. kn ili 83 % svih neizvršenih osnova za plaćanje, rekao je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija Slavka Linića.
Dodao je da trenutno 89 stečajnih postupaka u Republici Hrvatskoj traje dulje od 10 godina, 166 postupaka traje dulje od 5 godina, a njih 287 traje dulje od 3 godine te da u 15 godina Hrvatska ima samo dva uspješna slučaja restruktuiranja putem stečaja, a to su Pevec i Tisak.
“Prema studiji svjetske banke, u kategoriji brzine i lakoće provođenja stečajnog postupka Hrvatska zauzima 94., od ukupno 183 zemlje, jer studija kaže kako se kod nas naplati samo cca 30% potraživanja” kazao je Linićev zamjenik navodeći kako u tome vidi glavni razlog zbog kojih nema stranih investicija u Hrvatskoj, jer se ne može napraviti naplata potraživanja i zato je Hrvatska nekonkuretna u naplati i to je najveći problem u Hrvatskoj.
Lalovac kaže da u trenutno otvorenih 100 stečajnih postupaka koji traju duže od 5 godina, prijavljena potraživanja iznose 628 mil kuna, a naplaćeno je 40 mil kuna, a vodi se preko 3.000 stečajeva.
“Zanimljive su i naknade stečajnih upravitelja, koje po predmetu iznose od 60.000 do 100.000 kuna , međutim njihova najveća moguća nagrada ukoliko riješe po pojedinom predmetu može doći i do 360.000,00 kuna, dok je prosječni trošak povjerenika po predmetu 4.518,54 kune”, izvijestio je Lalovac.
Studije su pokazale kako i zemlje EU uređuju predstečajni ili “hibridni” postupak.
„Predstečajne nagodbe dale su rezultat i s ovim mjerama idemo dalje. Mi u ministarstvu financija smatramo da 33 milijarde na blokiranim računima pokazuju da još trebamo nastaviti s tim mjerama”, kazao je ministar financija Slavko Linić navodeći kako se čudi pravnim stručnjacima koji kažu da su vjerovnici ugroženi.
“Vjerovnici žele ovakve mjere i zainteresirani su da kroz razduženja ostaju gospodarski subjekti s kojima se može nastaviti raditi”, kazao je Linić.
Hrvatski problem je i enormno zaduženje građana i koje mjere tu provesti. Linić je kazao kako Hrvatska ima građane s dugovima “u koje ih nije uvalila ova Vlada već bankarski sustav bivše vlasti koji su ih poticali da kupuju stanove po enormnim cijenama, bez prihoda da to otplaćuju, gdje su izgubili radna mjesta jer je kriza donijela svoju štetu, i postali su sada dužnici”.
„Prezaduženost građana koji ne mogu otplaćivati svoje obveze – to je problem Vlade RH i zato ovu godinu moramo naći rješenje kako razdužiti građane. Jer samo razduživanjem građani opet mogu početi trošiti i na taj način poticati gospodarski rast,“ kazao je ministar financija.
“Ovo su ekonomske mjere koje Vlada ima zakonsko pravo primjenjivati. Pokušat ćemo i ove godine učiniti sve kako bismo omogućili gospodarski razvitak,” naglasio je ministar i dodao kako se nagodbama spasilo 20.000 radnih mjesta te zaustavila insolventnost.
“Predstečajne nagodbe dale su rezultate i to je mjera kojom se Hrvatska može staviti u vrh tablice. Da nismo krenuli s tom mjerom, nelikvidnost bi rasla”, rekao je Slavko Linić i dodao kako Vlada smatra da treba nastaviti s tim postupcima.
“Bez otpisa potraživanja, mnoge tvrtke bi imale nepremostive probleme, to je razlog zašto trebaju predstečajne nagodbe”, kaže Linić.
” Možda će se produženjem rokova i produžiti cijeli proces, ali ne bi trebalo bitno”, kaže Linić.
“Sedamdeset tisuća pravnih subjekata je trebalo biti u stečaju, ali nitko nije htio platiti 20 tisuća kuna za stečaj. Nakon što se sredi ovo stanje, promjenama stečajnog zakona treba riješiti problem”, naglašava ministar financija.
“Evidentno je da smo negdje pogriješili, recimo tekstilna industrija 1.maj, tu nagodba nije pomogla”, rekao je Linić, ali u ostalim slučajevima je naplata potraživanja preko 85 posto.
Linić je objasnio da se nakon godinu dana primjene mogu ocijeniti neke dijelove procesa i zato se u tom dijelu promjene rade.
“Sramotno je podmetanje između medijskih kuća, te priče Linić-Pavić, pitajte me koliko je HTV-u otpisano dugova? Ne želim u tome sudjelovati! 400 milijuna je otpisano HTV-u. Nova vlada se bavi otpisima!. Bivša vlada je ostavila dugove, mi se bavimo rješavanjem problema”, istaknuo je Linić odgovarajući na pitanje o stečajnoj nagodbi EPH, tvrtke s velikim brojem zaposlenih.
Na pitanje o EPH rekao je da ako misle da je Pavić dao novce Liniću, isto ga prijave DORH-u. “EPH je tvrtka s velikim brojim zaposlenika i nadamo se da će predstečajne nagodbe uspjeti. Moja briga je za zaposlene, vas zanima ulica, bezvezni tračevi, ne želim sudjelovati, svi vi koji se time bavite nanosite štetu gospodarstvu. Tvrtka koja je ugrožena s dugovima, uspijemo naći drugog vlasnika koji će ući unutra, a vi se bavite tračevima. Vas zanimaju ulica i bezvezni tračevi. Ne želim u tome sudjelovati. Svi koji se time bavite stvarate štetu!”, istaknuo je Linić govoreći o EPH.
Ministar Linić nije želio odgovoriti na pitanja o odnosu njega i premijera Zorana Milanovića. “Mene to ne opterećuje. U Ministarstvu financija se normalno radi. Odnose mene i premijera ostavljam premijeru da razriješi”, kazao je Linić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
