Mogu li se niže cijene goriva dovesti u vezu s dogovorom Unije, zemalja G7 i Australije o ograničavanju cijena ruske nafte na 60 dolara po barelu? U kojoj će mjeri to ograničenje naštetiti Rusiji? Jučer je na snagu stupio i embargo na uvoz ruske nafte u EU-u – koje će biti posljedice toga? Je li riječ o simboličnom ili ozbiljnom udaru na rusko gospodarstvo? O tome su u emisiji U mreži Prvog govorili energetski konzultant Davor Štern i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Novotny je rekao da je najveći pojedinačni kupac sirove nafte Kina.
”Loše vijesti iz njihovog gospodarstva bile su jasan signal da će potražnja padati u narednim godinama i trgovci naftom su počeli snižavati cijene. Tak da su cijene padale i bez embarga”, istaknuo je.
”Kod cijena nafte se događa to da zbog nekog vanjskog šoka, kao što su ratovi, epidemije, zatvaranje Sueskog kanala dođe do rasta cijena, ali onda i pada. Tako da je tržišni mehanizam počeo djelovati i bez ovog embarga”, kazao je.
Smatra da je vrijeme da se počne pregovarati, ako se želi izbjeći dugoročni rat.
>Od danas na snagu stupa embargo na uvoz ruske sirove nafte
”Neki signali iz Rusije dolaze da bi se to moglo dogodit”, naglasio je i dodao da je ključno pitanje kako će se cijene nafte i bez embarga kretati u budućnosti.
”Po meni pitanje svih pitanja je što će se događati u kineskoj ekonomiji”, istaknuo je.
Štern: Zatišje pred oluju
Štern smatra da neće biti dugoročnijeg smanjivanja cijena goriva.
”Dobro da je došlo za Božić, nadamo se da će se zadržati preko praznika. No ovo što se sada sprema je zatišje pred oluju. Ne znamo kako će se Europa i druge zemlje koje se drže embarga snaći, međutim u ostatku svijeta i dalje će se prerađivati nafta, no u sve udaljenijim zemljama pa će i transport tih derivata biti skuplji. Istovremeno će transport nafte prema Europi biti skuplji pa možemo očekivati povećanje cijena, nakon ovog kratkotrajnog zatišja, ako će robe i biti”, naglasio je.
