Obični ljudi zabrinuti su porastom cijena goriva nakon ruske invazije na Ukrajinu. Već je i sad sve skupo, a situacija na terenu se tako razvija da nitko ne zna što će biti za nekoliko dana. Na benzinskim crpkama početkom ovog tjedna stvarale su se kolone vozila, jer su građani punili spremnike prije najavljenih poskupljenja. Cijene goriva veliki su uteg proizvođačima, poljoprivrednicima, ribarima i prijevoznicima. Problem je i što gotovo 60 posto cijene goriva u Hrvatskoj čine državni nameti, pri čemu su oni nešto veći kod benzina, a manji kod dizela.
Uvoz energentara iz Rusije nužan je za život građana Europske unije, istaknuto je u TV emisiji Otvoreno. Europa još razmišlja o mogućoj zabrani uvoza kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, a SAD je to učinio. Traže se novi načini opskrbe, primjerice od Irana, za što su zainteresirane obje strane, europska i iranska. Može li pomoći prelazak na obnovljive izvore energije?
Vinković: Trump predložio diverzifikaciju dok je bio predsjednik
Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a govorio je o izvorima plina o kojim se najviše priča u Bruxellesu.
– Prijedloge će predstaviti krajem tjedna predsjednici država i vlada na neformalnom sastanku kad se budu sastajali u Versaillesu. Do kraja godine trebalo bi smanjiti 2/3 uvoza ruskog plina. Prvi nadomjestak je zelena energija, obnovljivi izvori energije, drugi je iz biomase, treći obnovljivi vodik i četvrti diverzifikacija. Već se tri mjeseca vode pregovori o diverzifikaciji. Predsjednica EK je nekoliko puta razgovarala s američkim predsednikom Bidenom. Amerikanci imaju dva LNG terminala. I tuda bi većina ukapljenog plina trebala poteći prema Europi. Drugi izvor je Katar. Održani su sastanci ministara vanjskih poslova EU-a i Zaljevskih zemalja. Treći izvor ukapljenog plina mogla bi biti Australija, što je malo kompliciranije. Postoji i dotok plina iz Alžira. Jedan krak ide prema Španjolskoj i Portugalu, a drugi, talijanski, koji se najviše spominje – može povećati kapacitete za 40 posto, istaknuo je.
> Hrvati se voze na skupi benzin: Koliko država uzima od cijene goriva?
Dodao je da se to moglo napraviti ranije, 2018. kada je bivši američki predsednik Trump predložio diverzifikaciju.
Istaknuo je da je predsjednica EK Ursula von der Leyen naglasila da se “ne smijemo oslanjati na izvore energenata iz države koja nam prijeti”, a potpredsjednik EK Frans Timmermans da su sve opcije na stolu.
Jurčić: “Europu je osvijestio tek rat u Ukrajini”
Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak, složio se da se Europi trebao dogoditi rat u Ukrajini kako bi osvjestila duboku ovisnost o ruskom plinu.
– Iako je to odavno poznato, ljudi koji se bave energetikom to znaju. Isto tako je postojala nada da će se Rusija demokratizirati, da će rasti suradnja. Događa se obratna situacija od one nakon 2. svjetskog rata – prekida se trgovina, zemlje se zatvaraju jedna prema drugoj i ja se samo nadam da iz ove političke diplomacije postoji ekonomska i gospodarska diplomacija koja gleda kako ovu situaciju riješiti, rekao je.
– Nafta je energent, ali je instrument geopolitike – i to je njena glavna definicija. A ovisni smo o njoj. Nova generacija ljudi vodi Europu, koja zaboravlja prošle svjetske ratove i misli da je to sve normalno. Ali za svaki se rat mislilo da je zadnji, dodao je.
Dekanić: Podsjeća na naftnu krizu ’73, ’74, pa ’79.
Energetski stručnjak Igor Dekanić rekao je ovdje svjedočimo o početku preslagivanja energetske slike svijeta, “a početak je uvijek kriza”.
– Ovo me dosta podsjeća na naftnu krizu ’73, ’74 pa ’79. Isto je cijena skočila 4 puta. Isto smo imali veliku ovisnost Amerike i Zapadne Europe o nafti s Bliskog istoka i kad se uključila geopolitika i jedan od ratova na Bliskom istoku onda je buknula kriza, istaknuo je.
– Ovdje će se vjerojatno početi s jedne strane diplomatski raditi na što bržem zaustavljanju rata, a energetski će se tek sada početi pripremati i pojedine zemlje jer nemojmo zaboraviti, u Europskoj uniji energetika je predmet nacionalne politike, dakle energetiku vodi svaka zemlja za sebe, a koordinacija je zajednička, europska. I sada će se vjerojatno ubrzati mogućnosti za diverzifikaciju izvora, to znači ulazak Irana ponovno u naftnu i plinsku igru barem u europskom kontinentu, to znači političke pretpostavke skidanje sankcija Iranu ili ublažavanje tih sankcija itd. To znači povećane investicije u obnovljive izvore i u zelenu tranziciju ili u energetsku tranziciju, ali ta tranzicija i realan izbor tehnički i komercijalno iskoristivih velikih količina energije iz obnovljivih izvora, zato treba i velika ulaganja i dugo vremena, naglasio je.
Jakić: Europa je ovo predvidjela
Ivica Jakić, energetski stručnjak, predsjednik Udruge H2 ističe kako je Europa predvidjela izlazak iz plinskog biznisa s Rusijom.
– Ovo što se događa sad u Europi, Europa je predvidjela izlazak iz plinskog biznisa s Rusijom, odnosno dekarbonizacija je tražila jedan proces koji je Europa definirala s 2030., tj. 2050. kao nultom emisijom. Događanja u Ukrajini samo će ubrzati procese i projekte koje je Europa već imala spremne. Europa je predvidjela ovaj scenarij i radila je na dva dobavna pravca. Prvo je radila potiho. Azerbajdžan, Turska, preko Grčke u Albaniju i tu će biti veliko skladište plina koji se radi, iako je plin već pušten prošle godine. Projekt je otišao ispod mora i ušao u Italiju. On već sad funkcionira. Imamo 10 milijardi kubnih metara plina, radi se još toliko pa imamo 20 milijardi kubnih metara plina iz Azerbajdžana. Europa sad ima drugi dobavni pravac koji vraća najveće područje plina u Europi u Nizozemskoj, koje ima rezerve 2.700 milijardi kubnih metara plina, koje sad stoje jer se zbog ekoloških razloga i potresa zaustavilo ispitivanje. Europa se neće tako lako odreći tog spremnika. S treće strane pojačavaju se dobavni pravci Alžir, Tunis, Maroko. Europa će sad u prvoj godini nastojati kompenzirati taj udar prestanka dobave ruskog plina. Ako nastavi ići stavljat će ga u podzemna skladišta plina. Za to vrijeme radi se na velikim mehanizmima koji će proizvoditi vodik. I još jedan pravac je bioplin. Budućnost bioplina koji će ulaziti u plinske sustave. Infrastruktura za njega postoji i tehnologija. Čak i u Hrvatskoj, rekao je.
Pudić: Europa bez fosilnih goriva ne može
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske strukovne udruge za plin rekao je da se s jedne strane Europa odredila prema obnovljivim izvorima energije.
– Međutim, danas je i pokazala da Europa bez fosilnih goriva ne može. To pokazuje činjenica da se vraćaju termoelektrane, da se produžuje vijek trajanja nuklearnih elektrana koje su se planirale zatvarati. I to je pokazatelj da je Europa jako ovisna o ruskom plinu. Rusija proizvede gotovo 20 posto svjetske proizvodnje plina. Trećinu izveze Europi, ostatak potroši sama. Uz ovako veliko povećanje cijena, Rusiji će biti dovoljno da izveze samo 10 posto. To će biti veći problem Europi nego Rusiji, smatra.
Amerika će u ovom ratu biti energetski profiter
Dekanić se složio da će Amerika u ovom ratu biti energetski profiter.
Jurčić ističe da je najvažnije da energija danas dolazi u Europu.
– Zbog visoke tehnologije i visoke dodane vrijednosti po jedinici nafte, cijena nafte igra ulogu, smanjit će se profiti Europe, zarade, ali neće stati proizvodnja. Energija se ne cijeni koliko košta na tržištu ili po cijeni vađenja i proizvodnje nego po tome kolika je šteta ako energije nema. Ako energija ne bi došla u Njemačku ili bi se zatvorila, ja to uopće ne mogu pomisliti, to bi bilo strašnije u ekonomskom smislu od 3. svjetskog rata. Da se to dogodi – njemačka industrija stane. A onda imate lančanu reakciju. Imate problem u srcu Europe. Ovaj sukob je najveći izazov Njemačkoj. Vruća diplomacija se događa iza zatvorenih vrata između Njemačke i Rusije i Njemačke i Amerike. Amerikancima je lako, oni ionako ne ovise o nikome, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
