Ukupni depoziti u hrvatskim bankama porasli su u ovogodišnjoj veljači i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, uz rast svih sastavnica, pa tako i depozita kućanstava, što je odraz visoke razine potrošačkog pesimizma, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
Ukupni depoziti dosegli 245,2 milijarde kuna
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su u veljači ukupni depoziti poslovnih banaka, u što spadaju depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti, dosegnuli 245,2 milijarde kuna.
To je u odnosu na siječanj povećanje za 1,5 milijardu kuna, odnosno za 0,6 posto. U odnosu na veljaču lani, pak, ukupni depoziti veći su za 9,6 milijardi kuna ili za 4,1 posto.
Rastu ukupnih depozita pridonijele su sve njegove sastavnice. Tako se kod depozitnog novca na mjesečnoj razini bilježi rast za 0,9 posto (366 milijuna kuna), a na godišnjoj za 10,8 posto (4,2 milijarde kuna), pa je iznos depozitnog novca krajem veljače premašio 43 milijarde kuna.
Istodobno, ukupni štedni i oročeni kunski depoziti banaka porasli su na mjesečnoj razini za 0,8 posto ili za 266 milijuna kuna, a na godišnjoj za 2 posto ili za 693 milijuna kuna.
Valutni depoziti su u odnosu na siječanj uvećani za 0,6 posto ili 920 milijuna kuna, a u odnosu na veljaču lani za 2,9 posto ili 4,7 milijardi kuna. Pritom je, napominju analitičari RBA, godišnjem rastu kunskog izraza valutnih depozita pridonio i rast tečaja EUR/HRK za 0,4 posto.
Kućanstva manje troše i povećavaju sklonost štednji
Godišnjem rastu ukupnih štednih i oročenih depozita (kunskih i valutnih) pridonijele su njegove dvije najznačajnije komponente koje u ukupnoj strukturi zajedno čine udio od 96 posto.
Tako su ukupni depoziti nefinancijskih društava zabilježili godišnji rast od 6,7 posto, dosegnuvši 24,8 milijardi kuna, dok su ukupni depoziti kućanstava zabilježili godišnji rast od 1,5 posto te su krajem veljače iznosili 168,4 milijardi kuna.
Rastu depozita kućanstava na godišnjoj razini pridonio je prvenstveno rast valutnih depozita za 2,1 posto ili 2,9 milijardi kuna, dok su oni kunski zabilježili pad od 1,5 posto, odnosno smanjeni su za 359 milijuna kuna.
“Rast depozita kućanstava i dalje podržava visoka razina potrošačkog pesimizma koja je s obzirom na dugotrajna negativna kretanja na tržištu rada odraz nesigurnosti i povećane sklonosti štednji”, zaključuju analitičari RBA.
