Prošle godine Vlada RH najavljivala je mnoge dokapitalizacije i privatizacije državnih tvrtki. U sudski registar danas je prijavljeno 279.680 tvrtki, od kojih su 1.300 u pretežnom ili djelomičnom vlasništvu države.
“Generalno, država upravlja tvrtkama poprilično neefikasno”, izjavio je financijski analitičar Andrej Grubišić. “Bilo bi bolje da otiđe iz većine firmi u kojima je prisutna, pogotovo iz onih koji imaju konkurenciju u privatnom sektoru”, nastavio je.
Međustranačkim dogovorom utvrđeno je tko ima koliko članova u odborima javnih poduzeća, a to ovisi o izbornim rezultatima. Oporba je u manjini, stoga odbori vode politiku vladajućih. Lokalni i regionalni političari odlučuju o stvarima koje se tiču svakodnevice. Škole, vrtići, bolnice, čak i ceste djeluju i grade se prema njihovim uputama. Porezom i prirezom to plaćaju građani. Oni nisu uvijek zadovoljni kako se obavljaju javni poslovi. Kilometri cesta u mnogim gradovima popravljaju se ili rade mjesecima, školske dvorane bivaju godinama u procesu gradnje, renoviranje kulturnih zgrada samo je često u planu. Gospodarske cjeline trebale bi postići optimalne rezultate u kontekstu realizacije većih projekata.
Političari s većim djelokrugom ovlasti, gospodarstvom upravljaju na drukčiji način. Primjerice, Hrvatska pošta, za koju se govorilo da će biti privatizirana, još je uvijek zastupana od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Glavna skupština HP-a, čiji je predsjednik ministar Oleg Butković, na nedavnom natječaju odabrala je Ivančicu Urh, bivšu ministricu spomenutog ministarstva kao novu predsjednicu Nadzornog odbora. Stanko Gačić, njezin zamjenik, također pripadnik HDZ-a, i zastupnik je Grada Zagreba. Ipak, nemaju sva javna poduzeća jednak sustav rada. Članovi Nadzornog odbora HRT-a, a imenuje ih Hrvatski sabor, ne smiju obnašati dužnosti u tijelima lokalne i regionalne samouprave, no smiju pripadati političkoj stranci.
Državna poduzeća ostvaruju veći prihod od privatnih. Barem tako pokazuju na financijska izvješća, dok zapravo država posjeduje veće korporacije koje dobivaju dio prihoda od poreza. Poduzeća u vlasništvu građana dobivaju i financijsku potporu Vlade. Država na privatne tvrtke utječe zakonodavstvom, poreznom politikom, odnosno fiskalnom i monetarnom. Postoje razni oblici regulacija, propisa, zabrana, poticaja i subvencija kojima utječe, dodao je Andrej Grubišić. Ministarstvo državne imovine u svojem registru ima zabilježeno 366 tvrtki. Zakonom je uređeno kako ono raspolaže, stječe i upravlja te prodaje imovinu koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Prodano je i mnogo dionica u takvim poduzećima. Što znači da ministarstava nemaju potpunu kontrolu nad pojedinim poduzećima.
Članove nadzornih odbora takvih poduzeća imenuje Vlada, no oni nisu članovi ni jedne političke strane. Nakon što čelnici donesu zaključke na sastancima, oni se predstavljaju resornim ministarstvima. Tek tada njihove odluke mogu biti prihvaćene.
“Država se jako puno upleće u živote građana, osobito u gospodarstvo. Stupanj stvarnih ekonomskih sloboda je na relativno niskim razinama u Hrvatskoj”, zaključuje Grubišić.
