Među glavnim problemima hrvatskog gospodarstva je svakako problem male proizvodnje, pa onda samim time i izvoza hrvatske robe u strane zemlje. Logično je da zemlja koja malo proizvodi malo i izvozi no postavlja se pitanje kolika je razlika između uvoza i izvoza opravdana za jednu zemlju EU kao što je Hrvatska. Samo po sebi postavlja se i pitanje koji su uzroci takvog stanja pa onda odgovor moramo tražiti u počecima 90-ih. Netko će spomenuti i ratne okolnosti, no sada smo već daleko od toga, a Hrvatska još uvijek gospodarski stagnira u odnosu na druge zapadne zemlje ponajprije one koje su prošle isti ili sličan tranzicijski put iz komunizma.
Kad je u pitanju uvoz i izvoz domaćih proizvoda u usporedbi sa susjednim zemljama Hrvatsku na prvi pogled ne možemo uopće svrstati među zemlje EU-a. Uzmimo za primjer Srbiju koja nije članica EU, no ipak izvozi više robe u Njemačku nego mi, iako je Njemačka naš najvažniji trgovinski partner. Što bi tek bilo da Srbija uđe u Europsku uniju?! Većina zemalja ima blagu razliku između uvoza i izvoza, pa čak i Srbija, za razliku od Hrvatske koja duplo više uvozi nego izvozi. Od zemalja bivše Jugoslavije Slovenija je daleko najrazvijenija, a u nastavku donosimo pregled još nekih zemalja koje su prošle sličan tranzicijski put iz komunizma poput Češke, Slovačke i Mađarske.
>Kako ukrajinsko-ruska kriza utječe na hrvatsko gospodarstvo? Što s tvrtkama koje izvoze u Rusiju?
Hrvatska duplo više uvozi nego izvozi
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci 2023. godine iznosila je 11,5 milijardi eura, što je 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 1,1 posto, na 20,0 milijardi eura, pokazuju drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci iznosio je 8,5 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,5 posto. U svih 12 mjeseci 2022. godine hrvatski izvoz iznosio je 23,9 milijarde eura, a uvoz 43,71 milijardi eura.
Hrvatska je 2022. imala BDP po stanovniku od 17.642 eura.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu Republike Hrvatske jesu države članice EU-a. Izvoz u države članice EU-a od siječnja do prosinca 2022. čini 68,7% ukupnog izvoza i veći je za 31,8% u odnosu na isto razdoblje 2021.
Usmjerenost prema BiH i Srbiji
Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a od siječnja do prosinca 2022., promatrajući podatke u kunama, bile su Italija – porast izvoza od 21,2% (udio u ukupnom izvozu od 12,2%). Slovenija − porast izvoza od 39,8% (udio u ukupnom izvozu od 11,5%), te Mađarska − porast izvoza od 79,7% (udio u ukupnom izvozu od 11,4%).
Izvoz u države izvan EU-a porastao je za 27,8% od siječnja do prosinca 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021., a čini 31,3% ukupnog izvoza. Među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima izvan EU-a u ovom razdoblju bile su BiH te Srbija. U promatranom razdoblju izvoz u BiH porastao je za 53,2% (udio u ukupnom izvozu od 10,4%). Dok je izvoz u Srbiju ostvario porast od 52,1% (udio u ukupnom izvozu od 5,7%).
Srbija daleko bolje stoji od Hrvatske kad je u pitanju uvoz i izvoz
Srbija više izvozi i manje uvozi od Hrvatske i ima brojčano manju razliku između uvoza i izvoza. Vrijednost robnog izvoza Srbije u prvih šest mjeseci 2023. godine iznosio je 14,6 milijardi eura, dok je uvoz robe iznosio 18,6 milijardi eura, prema Ministarstvu financija Srbije. U cijeloj 2022. godini srpski izvoz iznosio je 27,6 milijardi eura, a uvoz 39 milijardi eura.
Srbija je 2022. godine imala BDP po glavi stanovnika od 9.059 eura.
>Demografski potez: Pevex plakatima po Argentini nudi posao hrvatskim iseljenicima
Slovenija izvozi više od duplo u usporedbi s Hrvatskom
Od zemalja bivše Jugoslavije od značaja je spomenuti još Sloveniju koja je ekonomski najstabilnija zemlja u ovom dijelu Europe. Slovenija izvozi više od duplo u usporedbi s Hrvatskom. Obje su zemlje bile u sastavu Jugoslavije i obje su članice Europske unije, s tim da je Slovenija još k tome i manja zemlja od Hrvatske. Razlika između slovenskog uvoza i izvoza je mala i zanemariva kad se usporedi s jazom između hrvatskog uvoza i izvoza.
Slovenski izvoz u 2022. iznosio je 52,9 milijardi eura, a uvoz 56,8 milijardi eura. Vrijednost robne razmjene s inozemstvom znatno je veća nego prethodne godine, izvoz za 34,2%, a uvoz za 36,6%. Vanjskotrgovinski deficit u promatranom je razdoblju iznosio 3,8 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 93,2 posto.
Slovenija je u 2023. godini rezultat poboljšala pa je tako izvezla više nego godinu prije, a uvezla manje i znatno smanjila razliku. Slovenija je prošle godine izvezla 54,9 milijardi eura, a uvezla 57 milijardi eura robe. Vrijednost izvoza veća je za 4,4 posto, a uvoza za 0,6 posto. Porasla je vrijednost trgovine sa zemljama izvan EU.
Najznačajniji izvoz bili su medicinski i farmaceutski proizvodi, čija vrijednost iznosi oko trećine (34,0 posto) ukupnog izvoza. Slijede proizvodi iz skupina cestovna vozila (8,4 posto), električni strojevi, uređaji (6,7 posto), industrijski strojevi za opću uporabu (4,1 posto) te nafta i naftni derivati (3,7 posto). Najvažnija izvozna tržišta bila su Švicarska, Njemačka, Italija, Hrvatska i Austrija. I vrijednosno najveći uvoz bio je iz Švicarske, zatim Kine, Njemačke, Italije i Austrije.
Slovenija je 2022. godine imala BDP po glavi stanovnika od 27.071 eura.
Češka
Još jedna zemlja koja je prošla tranziciju iz komunizma i broju populaciju od 10 milijuna stanovnika je Češka. 2022. godine Češka je bila 46. gospodarstvo u svijetu u smislu BDP-a (tekući američki dolar), 30. u ukupnom izvozu, 28. u ukupnom uvozu, 42. gospodarstvo u smislu BDP-a po glavi stanovnika (trenutačni američki dolar) i 6. najsloženije gospodarstvo prema indeksu ekonomske složenosti (ECI).
Češki izvoz je u 2022. iznosio 218 milijardi eura, a uvoz 206 milijardi eura. U 2023. godini češka je ostvarila još bolji rezultat pa je izvezla ukupno 233 milijarde eura. Izvoz robe iz Češke porastao je za 4,81% u odnosu na 2022. Uvoz je u tom periodu bio nešto veći u odnosu na godinu prije i iznosio 209 milijardi eura.
Najveći izvoz Češke su automobili (23 milijarde eura), oprema za emitiranje (13 milijardi eura), motorna vozila; dijelovi i pribor (13 milijardi eura), računala (10 milijardi eura) i dijelovi uredskih strojeva (5 milijardi eura). Češka najviše izvozi u Njemačku, Slovačku, Poljsku, Francusku i Austrija.
Češka je 2022. godine imala BDP po glavi stanovnika od 25.517 eura.
Slovačka
Nešto veća od Hrvatske, Slovačka danas broji oko 5 milijuna stanovnika. Slovački izvoz u 2022. godini iznosio je 101 milijardu eura, a izvoz 102 milijarde eura.
2022. Slovačka je bila 61. gospodarstvo u svijetu u smislu BDP-a (tekući američki dolar), 41. u ukupnom izvozu, 40. u ukupnom uvozu, 48. gospodarstvo u smislu BDP-a po stanovniku (trenutačni američki dolar) i 15. najsloženije gospodarstvo prema indeksu ekonomske složenosti (ECI).
2023. godina za Slovačku je bila još povoljnija. Pozitivna robna razmjena uglavnom je posljedica smanjenja uvoza, uzrokovanog nižom vrijednošću robe. Vrijednost uvoza smanjena je za 14,3 posto na 9,1 milijardu eura. Vanjskotrgovinska bilanca ostvarena je u suficitu u iznosu od 288,2 milijuna eura, što je za gotovo 1,2 milijuna eura povoljniji rezultat.
Najveći izvoz Slovačke su automobili, motorna vozila, dijelovi i pribor, video zasloni, oprema za emitiranje i električna energija. Slovačka izvozi uglavnom u Njemačku, Češku, Mađarsku, Poljsku i Francusku.
Slovačka je 2022. godine imala BDP po stanovniku od 20.174 eura.
Mađarska
Izvoz Mađarske, koja je nešto manja od Češke, u 2022. godini iznosio je 133 milijarde eura, više u odnosu na 2021. Uvoz je iznosio 140 milijardi eura. Izvoz iznosi 80 posto BDP-a zemlje. Što pokazuje konkurentnost Mađarske i pomaže u održavanju gospodarskog rasta.
Najvažniji sektori mađarskoga gospodarstva 2020. bili su industrija (23,5 %), veleprodaja i maloprodaja. Zatim promet, usluge smještaja i prehrane (17,7 %) te javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17,5 %).
Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Mađarskoj 2022. godine iznosio je 17.400 eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
