Novi zakon o radu, pregovori o plaćama, regulacija rada nedjeljom, najavljeni prosvjed na Markovu trgu – sve su to bile teme emisije Hrvatskog radija “Poligraf” u kojoj su gostovali Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, Dražen Opalić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Dario Ćorić, pravni savjetnik u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Sever: Hrvatska nije zrela za daljnju fleksibilizaciju sustava rada
Sever je rekao kako su do drugog čitanja moguće još neke sitne izmjene novog Zakona o radu te je naglasio kako Hrvatska nije zrela za daljnju fleksibilizaciju sustava rada.
– Sve što bi vodilo u daljnju fleksibilizaciju još bi pogurali ovo malo radnika što su ostali. Vlast ako je odgovorna i ako želi čitati poruke iz popisa stanovništva, jasno će vidjeti da je jedan od dijelova koje mora zadovoljiti za ostanak ljudi u Hrvatskoj i defleksibilizacija sustava rada, poručio je sindikalist Sever.
– Tek kad je jednaka plaća za isto radno mjesto, onda možemo govoriti o izjednačavanju žena i muškaraca. Tu je riječ o pretjeranom dodatnom radu koji treba smanjiti zbog zdravlja nacije i sigurnosti, dakle zakonski ograničiti bez obzira na to što mnogi to traže, traže iz neimaštine. Tu je i rad na izdvojenom mjestu rada koje treba poboljšati, posebno kad je riječ o naknadi. Kad je riječ o radu na određeno, mislimo da je praktički sve obuhvaćeno, rekao je Sever odgovarajući na upit što bi još trebalo mijenjati u ZOR-u.
HUP nije dao podršku novom ZOR-u
Hrvatska udruga poslodavaca na posljednjoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća nije dala podršku novom ZOR-u jer sadrži diskriminatorne odredbe koje stavljaju u povoljniji položaj manjinu radnika koji su članovi reprezentativnih sindikata naspram većine radnika koji nisu članovi sindikata.
> Sever: Prefleksibilan zakon o radu jedan je od glavnih uzroka iseljavanja građana
> Vlada ne reagira na prijedloge UiO, ali niz općina koje omogućuju neradnu nedjelju nastavlja se povećavati
– Paradoks je da HUP istovremeno poziva da se ZOR iščisti od puno odredbi koje bi se prebacile na kolektivno pregovaranje, a istovremeno ne želi kolektivno pregovarati u velikom dijelu, rekao je Sever i poručio kako bi HUP najprije trebao pokazati volju za kolektivno pregovaranje, a onda će biti i spremnosti za druge poteze.
Reguliranje rada od kuće
Dražen Opalić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava istaknuo je kako strahuje da će rad od kuće ostati mrtvo slovo na papiru.
– S obzirom da nedostaje radnika na tržištu rada i da radnici puno toga uvjetuju, ja vjerujem da će se u velikoj mjeri ako je to volja poslodavaca i radnika ugovoriti ta naknada koja je povoljnija, rekao je Opalić.
Sever je istaknuo da će poslodavac, kojem je u interesu da je radnik zadovoljan, biti spreman i na veći trošak.
– Kad je riječ o paušalu, u velikom dijelu zemalja to je neoporezivo. Imamo neke naznake da bi se do kraja godine i takva naknada do određenog iznosa mogla staviti kao neoporeziva. Ta naknada nije ništa drugo što i naknada kad radnik ide na posao ili s posla, rekao je Sever.
Opalić je ponovio stav kako bi bilo loše propisivati nešto što neće zaživjeti u praksi.
– Poslodavci neće omogućavati ljudima, ako oni žele raditi od kuće, zbog tih troškova. Ako se oni to dogovore od prvog dana, mi tu problema nemamo. Sjest ćemo, razgovarati o svemu, otvoreni smo za sve, poručio je Opalić dodajući kako se sada treća strana mora uključiti kako bi nešto uredila zakonskom normom, dok se ista stvar na razini Europe dogovara kolektivnim pregovaranjem.
Rast minimalne plaće
Dario Ćorić, pravni savjetnik u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, rekao je kako je pozitivno što svake godine pada broj primatelja minimalne plaće, kojih sada ima oko 35.000.
– Mi smo predlagali povećanje minimalne plaće, ali ne u tolikom iznosu od 12,5 posto, ali je bitno osigurati kompenzacijske mjere u sektorima koju su najviše pogođeni. Ako će morati osiguravati toliki rast plaće, a produktivnost neće toliko rasti, onda se njihovo poslovanje stavlja u ugrozu, a time i sama radna mjesta, rekao je Ćorić dodajući da interni podaci pokazuju kako je 88 posto članica HUP-a od početka 2022. povećalo plaće u prosjeku od 10 posto.
Da bi se nastavio daljnji rast plaća, istaknuo je, potrebno je porezno rasteretiti rad.
Sever je istaknuo da je trenutni rast minimalne plaće i dalje nije dovoljan. Napomenuo je kako postoji opasna teza, koja se plasira iz HUP-a, da treba smanjiti doprinose te se nada da je HUP od toga odustao.
Pregovori o povećanju plaća i mogući štrajk
Također, poručio je kako plaće, koliko god se povećavale, kaskaju za inflacijom.
Prema statistikama kriza bi mogla pogoditi 60 posto građana, dodala je voditeljica emisije. U tijeku su pregovori o plaćama za javni sektor, a sudeći po nezadovoljstvu sindikata sve je izgledniji štrajk.
– Ja sam uvijek optimist, do sad smo se uvijek dogovorili, dogovarat ćemo se i dalje. Ako govorimo o povećanju plaća u državnoj i javnoj službi, ne smijemo zaboraviti energetski paket koji je kao kišobran koji nas štiti do 31. ožujka. Kad govorimo o pregovorima, od 2016. do sada osnovica je rasla oko 27 posto, ali to nije sve – u javnim službama, zdravstvu, socijali, obrazovanju rasli su ili dodaci ili koeficijenti pa je u tim sektorima prosječni porast bio od 35 do 40 posto. Kumulativna inflacija u tom razdoblju je bila 15,4 posto, rekao je Opalić.
Hoće li biti štrajka?
Poručio je kako je trenutna Vladina ponuda izbalansirana.
– Ne bih govorio o štrajku, sljedeći tjedan ćemo ponovno sjesti. Čvrsto vjerujem da ćemo se dogovoriti i za narednu godinu, zaključio je Opalić.
Sever je istaknuo kako sindikati očekuju bolju ponudu, a da se s obzirom na trenutnu situaciju pripremaju za štrajkove i prosvjede.
– Sasvim izvjesno je da bi do toga moglo doći, posebno su ozlojađeni činjenicom da je stanje u državnom proračunu bolje nego što im se želi prikazati. Ima tu puno prostora za daljnje razgovore, rekao je Sever dodajući da bi osim o povećanju plaće trebalo konačno razgovarati i o koeficijentima.
Rad nedjeljom
Govoreći o prijedlogu zabrane rada nedjeljom, Ćorić je rekao da će se HUP s ostalim sudionicima u cijeli postupak uključiti kada prijedlog dođe na stol. Dodao je kako su slične inicijative već padale na Ustavnom sudu te da je takav prijedlog bio sporan s dva aspekta – ustavnosti i svrhovitosti.
– Smisao gospodarstva je da zadovoljava potrebe potrošača, ali i da stvara radna mjesta. Ograničavanje ili zabrana rada nedjeljom neće doprinijeti niti jednom od toga dvoje. Ako zakonodavac smatra da postoje nepravde što se tiče plaćanja rada nedjeljom, onda bi trebao intervenirati da takav radnik bude plaćen za rad nedjeljom, poručio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
