Iako Vlada po pitanju neradne nedjelje nema jasan stav,sve je više općina koje omogućuju neradnu nedjelju. Uz, općine Ivankovo i Rešetari, mogućnost provedbe nedjelje s obitelji i bližnjima dobili su zaposlenici trgovina u općini Legrad, a isto će uskoro biti moguće i u općini Drnje.
Trgovkinje Nevenka i Klaudija jučer su napravile posljednji nedjeljni obračun. One kažu da su oduševljene. Imaju djecu i vole biti za nedjeljnim ručkom ili otići na izlet, piše dnevnik.hr.
Inicijativu je pokrenuo načelnik Ivan Sabolić. Trgovci su na nju pristali jer kažu – radne snage nema, veće plaće ne mogu ponuditi pa je slobodan dan kompromisno rješenje.
”Četiri su vlasnika svih tih trgovina i svi su se uspjeli dogovoriti i pristati na sve te uvjete i ne bi trebalo biti problema”, rekao je Sabolić.
Neradna nedjelja od 1. veljače bit će i u općini Drnje. Prema sporazumu, bude li neka trgovina radila – konkurenciji će morati platiti 20 tisuća kuna. Načelnik Petar Dombaj već razmišlja i o regulaciji radne subote.
”U lokalnim sredinama poput ove naše, mi smo mala općina, rad subotom isto bi se mogao, što se tiče radnog vremena, barem upola smanjiti”, rekao je Petar Dombaj.
Iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako su trgovci po pitanju radne nedjelje podijeljena mišljenja.
Dok male trgovine s tim nemaju problema, veliki trgovački lanci zbog velikih ulaganja ističu da im je svaka minuta poslovanja važna. Ipak, preliminarni podaci HGK pokazuju kako trgovci nedjeljama godišnje zarade tek dva posto prometa.
No da su se za njega itekako spremni boriti, osjetio je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. S trgovcima je sjeo lani, no jedan lanac pružio je otpor. Ostali su poručili – ili rade svi ili nitko.
”Ali ipak su bili neki pomaci. Ta jedna trgovina, lanac koji je radio nedjeljom do 22 sata sad radi nedjeljom do 14 sati. Mi smo sad iza Nove godine na kolegiju gradonačelnika ponovno pokrenuli to pitanje”, kaže Srpak.
Pa će do kraja siječnja održati novi sastanak. Građani su podijeljeni. Sindikati upozoravaju kako Zakon predviđa da se rad nedjeljom mora platiti više, ali ne i koliko.
”Kad se razgovara sa tim ljudima onda se vrlo jasno vidi da nema te plaće koja bi njima mogla nadoknaditi to vrijeme koje bi inače imali za provesti to vrijeme u obitelj”, rekao je Krešimir Sever, iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Iz Ministarstva gospodarstva kratko poručuju da prate polemiku u javnosti, ali da će s konkretnim prijedlozima još pričekati. Dosad je nedjelja dva puta bila neradna – 2004. i 2009. Oba puta zabranu je rušio – Ustavni sud.
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog udruge U ime obitelji
Podsjetimo, prije više od godinu udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
