“Mi godinama upozoravamo da je zakon u Hrvatskoj prefleksibilan, i ta pojačana fleksibilnost koja je u zakon ugrađena, jedan od glavnih uzroka iseljavanja građana iz Hrvatske, uz nestalne nesigurne oblike rada, tu su još i niska primanja. Povećava se prekovremeni rad i to drastično, sa 180 sati na 200, a kolektivnim ugovorom gdje je maksimalno bilo moguće 250 otvara se širom prostor sve do one razine do kuda to omeđuje stanka između dvaju radnih dana”, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Socijalni partneri, sindikati i poslodavci, dobili su iz Ministarstva rada nacrt novog Zakona o radu, koji donosi promjene na tržištu rada. Donose li promjene niza odredbi doista novi Zakon, kako tvrdi predlagač, ili se radi samo o kozmetičkim promjenama, kako kažu sindikati? Što o svemu misle poslodavci?
– Što se tiče novoga Zakona o radu, zadnji Zakon o radu donesen 2014., od tad do danas dogodile su se određene promjene na tržištu rada, dobili smo neke nove oblike rada kao što su rad preko platformi, i vidjeli smo da neke stvari treba poboljšati, primjerice ugovore na određeno vrijeme kojih je sada oko 25 posto i definitivno moramo smanjiti njihov broj, i implementirati dvije direktive do kraja ljeta, najavio je Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
– Išli smo na novi zakon zato što ima dosta izmjena i zbog tehničkih pravila, da bude jasnije. Već godinu dana smo u pregovorima i dogovorima s našim socijalnim partnerima, dogovorili smo se prije ljeta da će Vlada napraviti jednu podlogu za raspravu, mi smo to učinili i poslali našim socijalnim partnerima. Sljedeći tjedan ćemo sjest za stol i krenuti u raspravu, ništa nije zatvoreno, sve je na stolu, dodao je.
Na pitanje zašto je sindikat nazvao novi zakon kozmetičkim promjenama Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, je rekao kako se u biti ne radi toliko o kozmetičkim promjenama, koliko se ide u daljnju fleksibilizaciju što se ne smije događati.
– Mi godinama upozoravamo da je zakon u Hrvatskoj prefleksibilan i da su upravo promjene zakona 2003., 2013., 2014. i ta pojačana fleksibilnost koja je u zakon ugrađena, jedan od glavnih uzroka iseljavanja građana iz Hrvatske, uz nestalne nesigurne oblike rada, tu su još i niska primanja. Ta fleksibilnost se povećava na području dodatnog rada, fleksibilnost nije samo pitanje lakšeg otpuštanja, na primjer kod otkaza skrivljenog ponašanjem, do sada je otkazni rok bio u polovici otkaznog roka propisanog zakonom, sad se to stesalo na samo sedam dana. Svi oni koji su dobili takav otkaz nisu samim time i krivi, mi smo hrpu ljudi uspjeli vratiti nazad na posao zato što smo dokazali da nisu krivi, znači tu su već išli na ruku poslodavcima, upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
– U dodatnome radu povećava se satnica za dodatni rad, povećava se prekovremeni rad i to drastično, sa 180 sati na 200, a kolektivnim ugovorom gdje je maksimalno bilo moguće 250 otvara se širom prostor sve do one razine do kuda to omeđuje stanka između dvaju radnih dana. Sindikalni povjerenik drastično gubi na zaštiti, mi smo upozoravali da sada idu s ovim da sindikalni povjerenik uživa zaštitu za vrijeme obnašanje mandata i šest mjeseci nakon isteka mandata da je prekratko, jer smo imali šikaniranje povjerenika nakon toga razdoblja, da ne kažem i tijekom. Sada Vlada ukida ovih dodatnih 6 mjeseci i praktički sindikalni povjerenik ima zaštitu samo u onom razdoblju dok obnaša dužnost, nakon toga je na vjetrometini. I ovako smo imali problema tko će uopće prihvatiti dužnost zbog svega što se događalo, sada ćemo imati još i više.
– Mi smo Vladi pred ljeto poslali svoj prijedlog izmjena zakona, s cjelovitim rješenjima, spremni smo, i očekujemo da pregovori neće biti ni laki ni jednostavni, ali mogu poručiti Vladi i poslodavcima da smo mi za to apsolutno spremni i argumentirani, naglasio je Sever.
Izjavu ministra Aladrovića da je cilj smanjiti sve oblike rada na crno, da je to uspjela jedino Irska i da će Hrvatska biti druga država koja će to uspjeti Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca komentirao je rekavši da bi on volio da to uspije jer to nisu dobri oblici rada.
