Sindikati u strahu od daljnjih rezanja, Ribić smatra da se Vlada vrti u krug

Ekonomski stručnjak iz Sindikata znanosti Matija Kroflin izjavio je danas u Zagrebu da se boji da smanjenje i ukidanje dodataka na plaću od 4, 8 i 10 posto “nije posljednje koje ćemo vidjeti”, a Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata istaknuo je da “socijalno partnerstvo ne funkcionira, članovi Vlade ne odlaze na sastanke društva ekonomista u Opatiju jer Milanović ne podnosi Ljubu Jurčića i to je slika u kojoj se nalazi ova zemlja”.

Kroflin smatra da postoje dva problema koji nemaju dovoljnu medijsku pažnju, a to je nerazlikovanje rashoda za zaposlene i plaće i problem metodološke naravi kroz koji vlada stvara krivu percepciju u javnosti i navodi na krive zaključke.

„Vlada je ovim rebalansom povećala doprinose, vratila je stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 13 na 15 posto i u konačnici dogodilo se da rashodi za zaposlene nisu mnogo smanjeni što ne znači da plaće ljudima nisu pale,“ izjavio je Kroflin na današnjoj konferenciji za novinare u novoj sindikalnoj zgradi i dodao kako je vidljivo na primjeru Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da su bruto plaće u osnovno školskom obrazovanju pale za 213 milijuna kuna, što je 5.9 postotno smanjenje, u srednjim školama za 101 milijun kuna, a ako se uzme četiri najveća sveučilišta i javna instituta u Hrvatskoj, to je još dodatnih 70 milijuna kuna.

Kroflin smatra da se može zaključiti da su ljudi kroz gubitak dodataka na plaću od 4, 8 ili 10 posto zapravo „kompenzirali vladin eksperiment od prije 2 godine kada je umanjila stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto.“

Govoreći o metodološkom problemu, Kroflin objašnjava kako postoje 2 metodologije iskazivanja proračunskih stavki. Prva metodologija je ona Europske Unije kojom se koristiti Eurostat i gdje se objavljuju podaci usporedivi na razini Europske Unije.

„Hrvatska je ušla u proceduru prekomjernog deficita koja postavlja određene kriterije za Hrvatsku po pitanju smanjenja deficita i po pitanju strukturne prilagodbe. Ti podaci izraženi su prema toj metodologiji,“ tvrdi Kroflin.

Metodologija MMF-a je ona kojom se koristi Ministarstvo financija koje nije usporedivo s prvom metodologijom, smatra Kroflin i napominje kako to nikada nije rečeno javnosti.

Kroflin tvrdi kako je u prosjeku od 2009. do 2012. deficit državnog proračuna prema podacima Ministarstva financija bio 1.5 posto BDP-a niži nego što je bio prema metodologiji Europske unije. Rebalansom se smanjio deficit na 4.5 posto, a zahtjev Europske Komisije je da ga se smanji na 4.6 posto.

„U javnosti imate mišljenje da se nije dogodilo ništa katastrofalno i da smo uspjeli ispuniti zahtjev EK, ali to nije točno,“ izjavio je Kroflin i napomenuo da je Europska Komisija 25.veljače.2014. objavila ekonomsku prognozu gdje je naznačeno da je uračunato premještanje sredstava iz drugog mirovinskog fonda u prvi, s čime je prognoza deficita prema tim projekcijama za 2014. godinu 5.4 posto.

„To ni ministar financija niti premijer Milanović nisu javnosti rekli. Ako Vlada želi biti vjerodostojna mi imamo još jako veliku rupu koji bi trebali zatvoriti. Bojim se da ovo smanjenje i ukidanje dodataka 4, 8 i 10 posto nije posljednje,“ dodaje Kroflin i zaključuje kako je ovo već peti rebalans ove Vlade.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić izjavio je kako se vodi jedna potpuno neprilagođena politika koja bi odgovarala Hrvatskoj, koja nije promišljena ni prodiskutirana u cijelome društvu.

„Socijalno partnerstvo ne funkcionira, članovi Vlade ne odlaze na sastanke društva ekonomista u Opatiju jer Milanović ne podnosi Ljubu Jurčića i to je slika u kojoj se nalazi ova zemlja,“ smatra Ribić i dodaje kako je ključ hrvatskih problema to što nema raspravne kulture.

„Što imamo? Garnituru koja se vrti u krug i ne zna što bi učinila. Jednom smanjuje doprinos za zdravstveno osiguranje, drugi put ga vraća. Jednom smanjuje stopu PDV-a na turizam sada će ga vjerojatno vratiti,“ tvrdi Ribić.

Osvrnuvši se na primjer zdravstvenog osiguranja, Ribić je izjavio kako je puno novac uložiti u fiskalni stimulans nego ga osloboditi poslodavcima.

„Zašto? Zašto su naši poslodavci sačuvali novac iako im je Linić dao 2 posto od zdravstvenog doprinosa što je 3 milijarde kuna koje oni nisu investirali. Zašto? Zato što je problem krize agregatna potražnja. Poslodavci nisu bedaci , znaju da moraju prvo ispitati tržište i saznati da li će netko kupiti novi proizvod za tu investiciju. Ako nema potražnje, nitko lud neće investirati,“ tvrdi Ribić i zaključuje kako „cijela ova garnitura voluntera u obavljanju svoje dužnosti misli da je investicija stvar neke dobre namjere, a ne čistog golog ekonomskog interesa.“

Članovi sindikata konferenciju za novinare održali su u novim prostorima u koje je za sada uselio Sindikat znanosti i Matica hrvatskih sindikata. Prostor ima 7 etaža od kojih će 3 biti za namjenu sindikata, a druge tri će služiti komercijalnim svrhama i predstavljat će bazu za troškove življenja i rada.

Tri etaže su useljive, na tri se još radi na kojima se radi i koji će predstavljati bazu za troškove življenja i rada u ovim prostorima za sindikate. Ribić napominje kako je zemljište kupljeno prije izbijanja ekonomske krize i da je jedina odluka bila ili izgubiti uloženi novac ili graditi, ali nije odgovorio na novinarski upit kolika je cijena prostora bila za 2760 iskoristivih kvadrata.