Od danas će samo za članove udruge Franak biti dostupni predlošci putem kojih će dužnici moći tražiti od banaka vraćanje preplaćenih kamata, istaknuli su iz udruge Franak te pozvali sve dužnike koji su ugovarali kredite od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. da se učlane u udrugu, preuzmu svoje predloške i zahtijevaju od banaka povrat svog novca.
“Ako banke odbiju vraćanje novca i krenu prema Vrhovnom sudu zahtijevajući reviziju presude, onda se može očekivati da svi ti dužnici počnu dizati privatne tužbe”, rekao je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak na konferenciji za novinare ocijenivši kako je dizanje privatne tužbe rizik.
Savjetuju podizanje privatne tužbe i čekanje završetka spora na Vrhovnom sudu te da se konačno dobije novac natrag.
Pojasnio je kako samo presuda ne zahtijeva od banaka da one postupe po toj presudi, nego dužnici moraju sami krenuti prema bankama i zahtijevati svoje preplaćene kamate.
Pripremili su varijante predložaka za stambene u švicarskim francima, ostale CHF kredite, kredite u kunama i eurima te za otplaćene kredite.
“Svi dužnici koji su u sedam banaka, koje su pravomoćno osuđene za ništetnost promjenjivih kamata, ugovarali kredite u razdoblju između 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. godine – svi će moći na temelju predloška zahijevati od banke svoje preplaćene kamate”, rekao je te dodao kako je moguće zahtijevati umjesto vraćanja novi reobračun kredita na način da se preostala glavnica smanji za preplaćeni iznos te bi dužnici imali manje rate do otplate kredita.
“Drugi dio predloška se odnosi na ugovaranje zakonite promjenjive kamatne stope jer su sve banke ugovarale kamatnu stopu na nezakonit način”, kazao je Aleksić ocijenivši kako nisu ugovarale na pravilan način kamatu da se u ugovoru napišu točno podaci na temelju kojih se kamata mijenja.
Banke su jednostrano mijenjale kamatu i zbog toga je sud presudio da su te kamate ništetne. Ništetnost traje i dalje.
Kwiatkovski: To strane banke rade – upozoravaju, a kod nas su banke koristile nekakvu inerciju regulatora – Hrvatsku narodnu banku, koji nije pazio što mu se na terenu događa
Nicole Kwiatkovski, odvjetnica udruge Franak pojasnila je kako je pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda jednim dijelom pozitivna za dužnike s kreditima koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, dok je jedan dio pravomoćno riješen negativno koji se odnosi na valutnu klauzulu u švicarskom franku.
“Slijedi postupak revizije pred Vrhovnim sudom i odnosit će se na dio koji je je odbijen – u odnosu na valutnu klauzulu CHF u svih 8 tuženih banaka i u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu za Sperbanku”, rekla je te dodala kako će odluka uslijediti u kraćem roku, unutar godinu dana.
Istaknula je kako će u reviziji njihovi stavovi ostati isti, Visoki trgovački sud je zauzeo stav s kojim se oni ne slažu i sad je na Vrhovnom sudu da odluči.
“Radi se o ništavim odredbama zato što nisu stranke prigodom podizanja kredita bile upozorene na valutni rizik”, rekla je ocijenivši kako je dužnost nekoga tko stupa u pravni posao takve vrste upozoriti na potencijalni rizik koji ga čeka.
“To strane banke rade – upozoravaju, a ovdje su očito banke koristile nekakvu inerciju, regulatora Hrvatsku narodnu banku koji nije pazio što mu se na teren događa”, napomenula je te dodala “uvjereni smo da će ovo dobro proći na Vrhovnom sudu”.
Pojasnila je da po stavovima europske prakse kolektivne tužbe prekidaju zastaru. Zastara je tekla za kredite koji su završili s otplatom prije podizanja kolektivne tužbe. Ističu kako sve između 2007. i 2014. bit će moguće naplatiti.
Ako sve bude po planu na Vrhovnom sudu, bit će to prva i jedina antirecesijska mjera u Republici Hrvatskoj
Goran Aleksić je, uz ostalo, istaknuo ako sve bude po planu na Vrhovnom sudu da je to prva i jedina antirecesijska mjera u Republici Hrvatskoj.
“Jer 8,5 do 10 milijardi kuna u džepu hrvatskih građana znači rast gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti i nenaplativih kredita – to bi državu diglo”, rekao je Aleksić te dodao “a to vlast ne prepoznaje”.
Pojasnio je kako 2, 5 milijarde kuna se odnosi na preplaćene kamate, ali samo u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku, a ukupno 8,5 milijardi kuna se odnosi i na valutnu klauzulu i na kamatu ali samo u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku.
“Hrvatske banke nisu zaradile ekstra profit – on je otišao izvan Hrvatske”, rekao je Aleksić te dodao kako je HNB omogućio domaćim bankama da izvlače novac iz Republike Hrvatske te da ga plasiraju strancima.
Denis Majo iz znanstveno istraživačkog tima udruge Franak je u Austriji pronašao primjerak letka, koji je Austrijska narodna banka izdala još 2006. godine u kojem se radi o valutnom riziku koji je sporan u tužbi udruge. Taj letak je trebala dobiti svaka osoba koja se raspitivala o kreditima. Međutim, u Hrvatskoj nisu o tome bili obaviješteni.
Pojasnili su kako je bitna razlika između Austrijske narodne banke i Hrvatske narodne banke što se u Hrvatskoj upozoravalo verbalno na rast švicarskog franka, dok je Autrijska narodna banka izdala brošuru gdje je upozoreno kako se kreće kamata i tečaj.
Na upite zašto je predložak dostupan samo članovima, kazali su kako pružaju besplatnu pravnu pomoć svojim članovima.
“Drugi razlog je taj da povećanjem ljudi koji se učlane u udrugu Franaka, raste broj ljudi koji su nezadovoljni”, rekao je Aleksić poručivši kako se svi moraju aktivirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
